TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2022
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2223
AB  - "Ova je knjiga posvećena onima koji su preživjeli Holokaust, generaciji koja ne samo da je prošla kroz strahote Holokausta (mnogi kao djeca) već je nakon njega, u poraću, obnovila židovske zajednice, osnovala obitelji, nadoknadila izgubljene godine školovanja, postigla uspješne karijere i dala doprinose društvu u cjelini.
Oni su jedini pravi svjedoci Holokausta koji su morali živjeti s uspomenama na proživljene strahote, na gubitke najmilijih, trpjeti fizičke i psihičke posljedice stradanja, gubitak imovine, školovanja, ovisiti o humanitarnim organizacijama i židovskim zajednicama. Istraživački i dokumentacijski centar CENDO je zajedno s Udrugom preživjelih Holokausta proveo velika istraživanja Židova koji su preživjeli Holokaust i osnovao bazu podataka. Sakupljena je obilna dokumentacija i literatura kao i svjedočenja osoba koje su preživjele Holokaust. Claims konferencija je odobrila i financirala baze podataka žrtva i preživjelih Holokausta. U ovoj knjizi prvi put objavljujemo preliminarne rezultate naših istraživanja Holokaust preživjelih
u Hrvatskoj iz baze podataka uz brojne sakupljene dokumente, fotografije i intervjue i neka do sada objavljena naša istraživanja. Dosadašnja istraživanja većinom su bila usmjerena na žrtve Holokausta. Velika se pažnja posvećivala (i još se posvećuje) sjećanju na Holokaust - organiziranjem komemoracija na grobljima, logorima i drugim mjestima na kojima su stradali Židovi. Te su komemoracije katkada prerasle u neku vrstu političkih manifestacija. Poslije II svjetskog rata žrtve Židova u Holokaustu su, uz znatno učešće Židova u antifašističkoj borbi, osiguravale Židovima status i žrtve i pobjednika. Pažnja se posvećivala memorijalnoj arhitekturi, dok se stara židovska baština, ono malo preostalih sinagoga i brojna židovska groblja, zapuštala. To se može kazati i za muzejsku, arhivsku i publicističku aktivnost u kojoj je dominirao kult stradanja. Pažnju smo posvetili i organizaciji židovskih općina koje su se mijenjale (i još se mijenjaju),
prilagođavajući se prilikama. U Hrvatskoj su se židovske općine nakon II. svjetskog rata, u kome su odigrale veliku ulogu u zaštiti svojih članova, gotovo promijenile iz religijskih u socijalne i kulturne. No velike su promjene i u drugim židovskim zajednicama Europe. Zato, radi usporedbe, u ovoj knjizi dajemo i analizu najpoznatijih demografa o stanju i suvremenim problemima židovske populacije u svijetu, posebno u Europi. Ipak su nam sve do danas ostala mnoga neriješena pitanja, kao što su povratak otete imovine, financiranje doma za starije osobe, edukacija o holokaustu u školama, uklanjanje nacističkih znakova iz javnog života, te financiranje zajednice koje je sada prema kriteriju izjašnjavanja po 'narodnosti' a ne i po kriteriju 'religije' u popisu stanovništva. Zbog toga se zvanično priznaje za Hrvatsku mali broj Židova , a u zajednici ih ima gotovo četiri puta više. Jedna od zadaća ove knjige je da predstavlja i neku vrstu 'spomenara' na jednu neponovljivu
generaciju koja je živjela i preživjela djetinjstvo u predratnoj Jugoslaviji, ratovala i stradavala u II svjetskom ratu, radila i gradila socijalizam, i konačno se, nakon njegova sloma, vratila svojim korijenima" (Uvod M. Švob).
AB  - This book is dedicated to those who survived the Holocaust, a generation that not only lived through the horrors of the Holocaust (many as children) but after it, rebuilt Jewish communities, founded families, finish lost education, achieved successful careers, and made contributions to society as a whole. They are the only real witnesses of the Holocaust who had to live with the memories of what they experienced, the loss of loved ones, suffering the physical and psychological consequences, and loss of property, and education, depending on humanitarian organizations and Jewish communities.
PB  - Zagreb : Istraživački i dokumentacijski centar CENDO
T1  - Židovi u ratu i poraću
T1  - Jews in the war and after the war
SP  - 1
EP  - 216
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2223
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2022",
abstract = ""Ova je knjiga posvećena onima koji su preživjeli Holokaust, generaciji koja ne samo da je prošla kroz strahote Holokausta (mnogi kao djeca) već je nakon njega, u poraću, obnovila židovske zajednice, osnovala obitelji, nadoknadila izgubljene godine školovanja, postigla uspješne karijere i dala doprinose društvu u cjelini.
Oni su jedini pravi svjedoci Holokausta koji su morali živjeti s uspomenama na proživljene strahote, na gubitke najmilijih, trpjeti fizičke i psihičke posljedice stradanja, gubitak imovine, školovanja, ovisiti o humanitarnim organizacijama i židovskim zajednicama. Istraživački i dokumentacijski centar CENDO je zajedno s Udrugom preživjelih Holokausta proveo velika istraživanja Židova koji su preživjeli Holokaust i osnovao bazu podataka. Sakupljena je obilna dokumentacija i literatura kao i svjedočenja osoba koje su preživjele Holokaust. Claims konferencija je odobrila i financirala baze podataka žrtva i preživjelih Holokausta. U ovoj knjizi prvi put objavljujemo preliminarne rezultate naših istraživanja Holokaust preživjelih
u Hrvatskoj iz baze podataka uz brojne sakupljene dokumente, fotografije i intervjue i neka do sada objavljena naša istraživanja. Dosadašnja istraživanja većinom su bila usmjerena na žrtve Holokausta. Velika se pažnja posvećivala (i još se posvećuje) sjećanju na Holokaust - organiziranjem komemoracija na grobljima, logorima i drugim mjestima na kojima su stradali Židovi. Te su komemoracije katkada prerasle u neku vrstu političkih manifestacija. Poslije II svjetskog rata žrtve Židova u Holokaustu su, uz znatno učešće Židova u antifašističkoj borbi, osiguravale Židovima status i žrtve i pobjednika. Pažnja se posvećivala memorijalnoj arhitekturi, dok se stara židovska baština, ono malo preostalih sinagoga i brojna židovska groblja, zapuštala. To se može kazati i za muzejsku, arhivsku i publicističku aktivnost u kojoj je dominirao kult stradanja. Pažnju smo posvetili i organizaciji židovskih općina koje su se mijenjale (i još se mijenjaju),
prilagođavajući se prilikama. U Hrvatskoj su se židovske općine nakon II. svjetskog rata, u kome su odigrale veliku ulogu u zaštiti svojih članova, gotovo promijenile iz religijskih u socijalne i kulturne. No velike su promjene i u drugim židovskim zajednicama Europe. Zato, radi usporedbe, u ovoj knjizi dajemo i analizu najpoznatijih demografa o stanju i suvremenim problemima židovske populacije u svijetu, posebno u Europi. Ipak su nam sve do danas ostala mnoga neriješena pitanja, kao što su povratak otete imovine, financiranje doma za starije osobe, edukacija o holokaustu u školama, uklanjanje nacističkih znakova iz javnog života, te financiranje zajednice koje je sada prema kriteriju izjašnjavanja po 'narodnosti' a ne i po kriteriju 'religije' u popisu stanovništva. Zbog toga se zvanično priznaje za Hrvatsku mali broj Židova , a u zajednici ih ima gotovo četiri puta više. Jedna od zadaća ove knjige je da predstavlja i neku vrstu 'spomenara' na jednu neponovljivu
generaciju koja je živjela i preživjela djetinjstvo u predratnoj Jugoslaviji, ratovala i stradavala u II svjetskom ratu, radila i gradila socijalizam, i konačno se, nakon njegova sloma, vratila svojim korijenima" (Uvod M. Švob)., This book is dedicated to those who survived the Holocaust, a generation that not only lived through the horrors of the Holocaust (many as children) but after it, rebuilt Jewish communities, founded families, finish lost education, achieved successful careers, and made contributions to society as a whole. They are the only real witnesses of the Holocaust who had to live with the memories of what they experienced, the loss of loved ones, suffering the physical and psychological consequences, and loss of property, and education, depending on humanitarian organizations and Jewish communities.",
publisher = "Zagreb : Istraživački i dokumentacijski centar CENDO",
title = "Židovi u ratu i poraću, Jews in the war and after the war",
pages = "1-216",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2223"
}

Švob, M.. (2022). Židovi u ratu i poraću. 
Zagreb : Istraživački i dokumentacijski centar CENDO., 1-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2223

Švob M. Židovi u ratu i poraću. 2022;:1-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2223 .

Švob, Melita, "Židovi u ratu i poraću" (2022):1-216,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2223 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2021
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1782
AB  - "Generation plus" je ime za istraživački projekt, odobren i financiran od Claims conference. Projekt se zasniva na izradi baze podataka o osobama koje su preživjele Holokaust u Hrvatskoj bez obzira gdje se danas nalaze i da li su još na životu. Opsežno, pionirsko istraživanje ne samo o Holokaustu već i o životu nakon njega. Baza sadrži 4.000 imena, a posebno su obrađene osobe koje su bile djeca u vrijeme Holokausta.
AB  - “Generation plus” is the name for a research project, approved and funded by the Claims Conference. The project is based on the making of a database of Holocaust survivors in Croatia, regardless of where they are today and whether they are still alive. Extensive, pioneering research not only on the Holocaust but also on life after it. The Database contains 4,000 names, and specifically covers people who were children at the time of the Holocaust.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Generation plus
T1  - Generacija plus
SP  - 1
EP  - 65
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1782
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2021",
abstract = ""Generation plus" je ime za istraživački projekt, odobren i financiran od Claims conference. Projekt se zasniva na izradi baze podataka o osobama koje su preživjele Holokaust u Hrvatskoj bez obzira gdje se danas nalaze i da li su još na životu. Opsežno, pionirsko istraživanje ne samo o Holokaustu već i o životu nakon njega. Baza sadrži 4.000 imena, a posebno su obrađene osobe koje su bile djeca u vrijeme Holokausta., “Generation plus” is the name for a research project, approved and funded by the Claims Conference. The project is based on the making of a database of Holocaust survivors in Croatia, regardless of where they are today and whether they are still alive. Extensive, pioneering research not only on the Holocaust but also on life after it. The Database contains 4,000 names, and specifically covers people who were children at the time of the Holocaust.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
title = "Generation plus, Generacija plus",
pages = "1-65",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1782"
}

Švob, M.. (2021). Generation plus. 
Zagreb : Melita Švob., 1-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1782

Švob M. Generation plus. 2021;:1-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1782 .

Švob, Melita, "Generation plus" (2021):1-65,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1782 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2021
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1780
AB  - Židovski brakovi nekad i danas i židovska populacija u svijetu, pa i kod nas, prolazi kroz značajne i brze promjene i gotovo svaka generacija živi u drugim društvenim, socijalnim, ekonomskim pa i geografskim uvjetima. No, u posljednje vrijeme jačanje antisemitskih napada na židovske zajednice Europe postaje sve značajniji faktor u njihovom životu ali to je posebna tema. Osnovni trendovi (osim u Izraelu) su starenje židovske populacije, niski fertilitet, znatne migracije i manja vezanost za Judaizam što se povezuje sa porastom mješovitih brakova i velikim brojem djece iz takvih brakova. Odnos prema mješovitim brakovima se razlikuje i danas postaje centralno mjesto istraživanja. Veliki porast mješovitih brakova danas smatra se opasnim za eroziju židovske populacije zbog toga što se djeca iz takovih brakova (ne svih) ne identificiraju i odgajaju u židovstvo . S druge strane, mješoviti se brakovi smatraju znakom uspješne socijalne integracije u društvo, a u zajednicama desetkovanim Holokaustom omogućili su obnovu zajednica i njihov opstanak. Prihvaćanje mješovitih brakova, prema nekim autorima, znak je dobrih društvenih odnosa, smanjuju rasizam, socijalnu segregaciju i antagonizam u zajednicama. Novi oblik životnog partnerstva kojeg nazivaju "Kohabitacija" tj. zajednički život bez službenog vjenčanja (koji je češći kod mlađe generacije i sekularnih Židova), odgađa rađanje djece. Kohabitacija dovodi do smanjenja broja vjenčanja, žene koje ulaze u brak sve su starije i starost žena prilikom prvog poroda je sve veća, a broj djece manji. Pri tome se mora uzeti u obzir i društvena promjena položaja žena, njihova visoka edukacija i ulazak u svijet rada. Danas se svaka židovska zajednica sastoji od nekoliko generacija Židova i svaka je imala i drugačiji status i odnos prema braku, djeci i njihovom odgoju.U ovom radu, koji je dio demografskog istraživanja, pokazali smo nove podatke matičnih knjiga Židovske općine Zagreb i usporedili sa saznanjima iz niza naših istraživanja. Ovi podaci su preliminarni i informativni.
AB  - Jewish marriages in the past and now and the Jewish population in the world, even in our country, are going through significant and rapid changes and almost every generation lives in other social, economic and even geographical conditions. But lately, the intensification of anti-Semitic attacks on the Jewish communities of Europe is becoming an increasingly significant factor in their lives but it is a special topic. The main trends (except in Israel) are the ageing of the Jewish population, low fertility, significant migration, and less attachment to Judaism which is associated with an increase in mixed marriages and a large number of children from such marriages. The attitude towards mixed marriages is different and today it is becoming a central place of research. The large increase in mixed marriages today is considered dangerous to the erosion of the Jewish population because children from such marriages (not all) are not identified and raised in Judaism. On the other hand, mixed marriages are considered a sign of successful social integration into society, and in communities decimated by the Holocaust, they have enabled the reconstruction of communities and their survival. Acceptance of mixed marriages, according to some authors, is a sign of good social relations, reducing racism, social segregation and antagonism in communities. A new form of life partnership called "Cohabitation", i.e. living together without a formal wedding (which is more common among the younger generation and secular Jews), delays the birth of children. Cohabitation is leading to a reduction in the number of marriages, women entering into marriage are getting older and the age of women at first childbirth is increasing and the number of children is decreasing. In doing so, the social change in the position of women, their higher education and entry into the world of work must also be taken into account. Today, each Jewish community consists of several generations of Jews and each had a different status and attitude towards marriage, children and their upbringing. from a series of our researches. These data are preliminary and informative.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Židovski brakovi i rastave
T1  - Jewish marriages and divorces
SP  - 1
EP  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1780
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2021",
abstract = "Židovski brakovi nekad i danas i židovska populacija u svijetu, pa i kod nas, prolazi kroz značajne i brze promjene i gotovo svaka generacija živi u drugim društvenim, socijalnim, ekonomskim pa i geografskim uvjetima. No, u posljednje vrijeme jačanje antisemitskih napada na židovske zajednice Europe postaje sve značajniji faktor u njihovom životu ali to je posebna tema. Osnovni trendovi (osim u Izraelu) su starenje židovske populacije, niski fertilitet, znatne migracije i manja vezanost za Judaizam što se povezuje sa porastom mješovitih brakova i velikim brojem djece iz takvih brakova. Odnos prema mješovitim brakovima se razlikuje i danas postaje centralno mjesto istraživanja. Veliki porast mješovitih brakova danas smatra se opasnim za eroziju židovske populacije zbog toga što se djeca iz takovih brakova (ne svih) ne identificiraju i odgajaju u židovstvo . S druge strane, mješoviti se brakovi smatraju znakom uspješne socijalne integracije u društvo, a u zajednicama desetkovanim Holokaustom omogućili su obnovu zajednica i njihov opstanak. Prihvaćanje mješovitih brakova, prema nekim autorima, znak je dobrih društvenih odnosa, smanjuju rasizam, socijalnu segregaciju i antagonizam u zajednicama. Novi oblik životnog partnerstva kojeg nazivaju "Kohabitacija" tj. zajednički život bez službenog vjenčanja (koji je češći kod mlađe generacije i sekularnih Židova), odgađa rađanje djece. Kohabitacija dovodi do smanjenja broja vjenčanja, žene koje ulaze u brak sve su starije i starost žena prilikom prvog poroda je sve veća, a broj djece manji. Pri tome se mora uzeti u obzir i društvena promjena položaja žena, njihova visoka edukacija i ulazak u svijet rada. Danas se svaka židovska zajednica sastoji od nekoliko generacija Židova i svaka je imala i drugačiji status i odnos prema braku, djeci i njihovom odgoju.U ovom radu, koji je dio demografskog istraživanja, pokazali smo nove podatke matičnih knjiga Židovske općine Zagreb i usporedili sa saznanjima iz niza naših istraživanja. Ovi podaci su preliminarni i informativni., Jewish marriages in the past and now and the Jewish population in the world, even in our country, are going through significant and rapid changes and almost every generation lives in other social, economic and even geographical conditions. But lately, the intensification of anti-Semitic attacks on the Jewish communities of Europe is becoming an increasingly significant factor in their lives but it is a special topic. The main trends (except in Israel) are the ageing of the Jewish population, low fertility, significant migration, and less attachment to Judaism which is associated with an increase in mixed marriages and a large number of children from such marriages. The attitude towards mixed marriages is different and today it is becoming a central place of research. The large increase in mixed marriages today is considered dangerous to the erosion of the Jewish population because children from such marriages (not all) are not identified and raised in Judaism. On the other hand, mixed marriages are considered a sign of successful social integration into society, and in communities decimated by the Holocaust, they have enabled the reconstruction of communities and their survival. Acceptance of mixed marriages, according to some authors, is a sign of good social relations, reducing racism, social segregation and antagonism in communities. A new form of life partnership called "Cohabitation", i.e. living together without a formal wedding (which is more common among the younger generation and secular Jews), delays the birth of children. Cohabitation is leading to a reduction in the number of marriages, women entering into marriage are getting older and the age of women at first childbirth is increasing and the number of children is decreasing. In doing so, the social change in the position of women, their higher education and entry into the world of work must also be taken into account. Today, each Jewish community consists of several generations of Jews and each had a different status and attitude towards marriage, children and their upbringing. from a series of our researches. These data are preliminary and informative.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
title = "Židovski brakovi i rastave, Jewish marriages and divorces",
pages = "1-20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1780"
}

Švob, M.. (2021). Židovski brakovi i rastave. 
Zagreb : Melita Švob., 1-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1780

Švob M. Židovski brakovi i rastave. 2021;:1-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1780 .

Švob, Melita, "Židovski brakovi i rastave" (2021):1-20,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1780 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2021
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1766
AB  - Osnovna zadaća ove knjige je da svaka žrtva Holokausta u Hrvatskoj ima svoje ime i prezime, ali i da, koliko je to moguće, znamo i gdje je živjela te kada i gdje je stradala. Do tih podataka smo došli nakon dvadesetak godina rada na našoj bazi podataka u Istraživačkom i dokumentacijskom centru u Židovskoj općini u Zagrebu. Taj rad je započet 2000. godine. Najprije smo istražili i napravili bazu podataka o članovima Židovske općine u Zagrebu (dr. Švob Melita i ing. Zoran Mirković) koju smo kasnije dopunili podacima o ostalim židovskim općinama u Hrvatskoj i publicirali u knjizi Melite Švob "Židovi u Hrvatskoj - Židovske zajednice 2004. godine". Nova kompjutorska baza (ing. Goran Vlahović) je 2007. godine stavljena na Internet uz mogućnost korekcije i dopune podataka. Tokom narednih 15 godina, od preživjelih članova obitelji, prijatelja stradalih i institucija, primili smo tisuće upita, dopuna i korekcija podataka, koje smo uz potporu projekata Claims Conference, unosili u bazu. Nova, ispravljena baza, rađena je u suradnji i poslana je u Yad Vashem i nalazi se na našoj WEB stranici. Štampana verzija baze nužno je potrebna jer se još uvijek koriste i citiraju podaci iz knjige štampane daleke 2004.godine. U ovoj knjizi, nalaze se ispravljeni podaci baze podataka o žrtvama Holokausta u Hrvatskoj u svih 30 židovskih općina koje su nekada postojale u Hrvatskoj.
AB  - In this book, we made research on 30 Jewish communities which existed before the Second World War and most of their members lost their lives in the Holocaust. Only 10 of the communities succeeded to renew their activity after the war. We have given a list of the names of Jews who perished in the Holocaust. There were difficulties in collecting the data, ranging from differences in ways of recording evidence to variations in the ways of recording Jewish names. We tried to give a short account of each community and its institution. In this part of the job we faced great problems in collecting information from communities that had ceased to exist, and in some places, there were no Jew more. We were not able, because of the size and aim of the book, to describe many and varied activities of the community and how they contributed to the cultural and economical life of the society. They were done in precisions monographic work of another researcher. We searched in the literature for work, which might in a common way, from the same start year, provide a description of every Jewish community in Croatia. The most reliable record is those from the year 1930 compiled by the rabbinate for the "Jevrejski almanah" (Jewish almanac) which record not only the number of members but also information on the building date of the synagogue, on graveyards, institution, names of presidents, rabbis and also has additional information. We also wrote an introductory text for each community. The number of Jews, according to the censuses, is shown by graphs. Figure for year 1940 come from the "Spomenica Saveza Jevrejskih opština" 1919-1969. For each community, we have given a list (Table) of those who were victims of the Holocaust. These lists are results of the work on correction of the database made and published in the 2004 year which is corrected with the help of many letters and from survivors who are searching for the destiny about their family members and friends. We have not only shown the victims but also their life and activities before they became victims. In Croatia, about 80% of the Jewish population has been killed in Holocaust and a big prosperous community was destroyed. Here are only several examples of what happened in the communities.
PB  - Zagreb : M-print
T1  - Židovi u Hrvatskoj: baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: korekcije i dopune
T1  - Jews in Croatia: upgrade of the Research and Documentation Centre victim database
SP  - 1
EP  - 594
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1766
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2021",
abstract = "Osnovna zadaća ove knjige je da svaka žrtva Holokausta u Hrvatskoj ima svoje ime i prezime, ali i da, koliko je to moguće, znamo i gdje je živjela te kada i gdje je stradala. Do tih podataka smo došli nakon dvadesetak godina rada na našoj bazi podataka u Istraživačkom i dokumentacijskom centru u Židovskoj općini u Zagrebu. Taj rad je započet 2000. godine. Najprije smo istražili i napravili bazu podataka o članovima Židovske općine u Zagrebu (dr. Švob Melita i ing. Zoran Mirković) koju smo kasnije dopunili podacima o ostalim židovskim općinama u Hrvatskoj i publicirali u knjizi Melite Švob "Židovi u Hrvatskoj - Židovske zajednice 2004. godine". Nova kompjutorska baza (ing. Goran Vlahović) je 2007. godine stavljena na Internet uz mogućnost korekcije i dopune podataka. Tokom narednih 15 godina, od preživjelih članova obitelji, prijatelja stradalih i institucija, primili smo tisuće upita, dopuna i korekcija podataka, koje smo uz potporu projekata Claims Conference, unosili u bazu. Nova, ispravljena baza, rađena je u suradnji i poslana je u Yad Vashem i nalazi se na našoj WEB stranici. Štampana verzija baze nužno je potrebna jer se još uvijek koriste i citiraju podaci iz knjige štampane daleke 2004.godine. U ovoj knjizi, nalaze se ispravljeni podaci baze podataka o žrtvama Holokausta u Hrvatskoj u svih 30 židovskih općina koje su nekada postojale u Hrvatskoj., In this book, we made research on 30 Jewish communities which existed before the Second World War and most of their members lost their lives in the Holocaust. Only 10 of the communities succeeded to renew their activity after the war. We have given a list of the names of Jews who perished in the Holocaust. There were difficulties in collecting the data, ranging from differences in ways of recording evidence to variations in the ways of recording Jewish names. We tried to give a short account of each community and its institution. In this part of the job we faced great problems in collecting information from communities that had ceased to exist, and in some places, there were no Jew more. We were not able, because of the size and aim of the book, to describe many and varied activities of the community and how they contributed to the cultural and economical life of the society. They were done in precisions monographic work of another researcher. We searched in the literature for work, which might in a common way, from the same start year, provide a description of every Jewish community in Croatia. The most reliable record is those from the year 1930 compiled by the rabbinate for the "Jevrejski almanah" (Jewish almanac) which record not only the number of members but also information on the building date of the synagogue, on graveyards, institution, names of presidents, rabbis and also has additional information. We also wrote an introductory text for each community. The number of Jews, according to the censuses, is shown by graphs. Figure for year 1940 come from the "Spomenica Saveza Jevrejskih opština" 1919-1969. For each community, we have given a list (Table) of those who were victims of the Holocaust. These lists are results of the work on correction of the database made and published in the 2004 year which is corrected with the help of many letters and from survivors who are searching for the destiny about their family members and friends. We have not only shown the victims but also their life and activities before they became victims. In Croatia, about 80% of the Jewish population has been killed in Holocaust and a big prosperous community was destroyed. Here are only several examples of what happened in the communities.",
publisher = "Zagreb : M-print",
title = "Židovi u Hrvatskoj: baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: korekcije i dopune, Jews in Croatia: upgrade of the Research and Documentation Centre victim database",
pages = "1-594",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1766"
}

Švob, M.. (2021). Židovi u Hrvatskoj: baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: korekcije i dopune. 
Zagreb : M-print., 1-594.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1766

Švob M. Židovi u Hrvatskoj: baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: korekcije i dopune. 2021;:1-594.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1766 .

Švob, Melita, "Židovi u Hrvatskoj: baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: korekcije i dopune" (2021):1-594,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1766 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2020
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1740
AB  - Ova knjiga napisana je povodom dvadesetogodišnjice osnutka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO u Zagrebu. CENDO je posebna znanstvena institucija, a osnovala ga je prof. dr. sc. Melita Švob nakon što je otišla u mirovinu, kako bi nastavila sa istraživanja o  Židovima koja je radila u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Tako su i neki međunarodni projekti čiji je ona nosilac bila preneseni u CENDO. Velika potreba za točnim i verificiranim podacima o Židovima stradalim u Holokaustu stvaranjem baze podataka žrtava Holokausta utjecala je na odluku o osnivanju CENDA pri Židovskoj općini Zagreb, čije su osnivanje poduprli Claims konferencija i JOINT. Ovo nije samo uobičajeni administrativni izvještaj o radu CENDA, ovo je i prikaz "u riječi i slici" o brojnim projektima, suradnicima, donatorima, rezultatima pa i odjeku koje su pojedine akcije i rezultati imali. Da bi ih ostvarili CENDO je imao odličnu znanstvenu ekipu organiziranu po projektima, savjesne administrativne i druge suradnike i, što je najvažnije, potporu osoba koje su preživjele Holokaust i njihovih organizacija. Istraživanja CENDA su poznata, referirana na međunarodnim simpozijima i konferencijama i publicirana u knjigama i časopisima. Njihov popis priložen je na kraju knjige. Ova knjiga će doprinijeti poznavanju i afirmaciji CENDA kao i cijele židovske zajednice kojoj je njegov rad posvećen.
AB  - This book was written on the occasion of the twentieth anniversary of the founding of the CENDO -  Research and Documentation Center in Zagreb. CENDO is a special scientific institution. It was founded by prof. dr. sc. Melita Švob after she retired. She continued her research on the Jews she worked on at the Institute for Migration and Ethnic Studies in Zagreb. Thus, some international projects she managed were transferred to CENDO. The great need for accurate and verified data on Jews killed in the Holocaust by creating a database of Holocaust victims influenced the decision to establish CENDO at the Jewish Community of Zagreb, the establishment of which was supported by the Claims Conference and JOINT.
This is not only the usual administrative report on the work of CENDO, this is also a presentation "in words and pictures" of numerous projects, contributors, donors, results and even the impact that individual actions and results had. To accomplish them, CENDO had an excellent scientific team organized by projects, conscientious administrative and other contributors and, most importantly, the support of Holocaust survivors and their organizations. CENDO research is well-known, referenced at international symposia and conferences, and published in books and journals. Their list is attached at the end of the book. This book will contribute to the knowledge and affirmation of CENDO as well as the entire Jewish community to which his work is dedicated.
PB  - Zagreb : CENDO
T1  - 20 godina Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: 2000-2020
T1  - 20 years of the Research and Documentation Center CENDO: 2000-2020
SP  - 1
EP  - 198
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1740
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2020",
abstract = "Ova knjiga napisana je povodom dvadesetogodišnjice osnutka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO u Zagrebu. CENDO je posebna znanstvena institucija, a osnovala ga je prof. dr. sc. Melita Švob nakon što je otišla u mirovinu, kako bi nastavila sa istraživanja o  Židovima koja je radila u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Tako su i neki međunarodni projekti čiji je ona nosilac bila preneseni u CENDO. Velika potreba za točnim i verificiranim podacima o Židovima stradalim u Holokaustu stvaranjem baze podataka žrtava Holokausta utjecala je na odluku o osnivanju CENDA pri Židovskoj općini Zagreb, čije su osnivanje poduprli Claims konferencija i JOINT. Ovo nije samo uobičajeni administrativni izvještaj o radu CENDA, ovo je i prikaz "u riječi i slici" o brojnim projektima, suradnicima, donatorima, rezultatima pa i odjeku koje su pojedine akcije i rezultati imali. Da bi ih ostvarili CENDO je imao odličnu znanstvenu ekipu organiziranu po projektima, savjesne administrativne i druge suradnike i, što je najvažnije, potporu osoba koje su preživjele Holokaust i njihovih organizacija. Istraživanja CENDA su poznata, referirana na međunarodnim simpozijima i konferencijama i publicirana u knjigama i časopisima. Njihov popis priložen je na kraju knjige. Ova knjiga će doprinijeti poznavanju i afirmaciji CENDA kao i cijele židovske zajednice kojoj je njegov rad posvećen., This book was written on the occasion of the twentieth anniversary of the founding of the CENDO -  Research and Documentation Center in Zagreb. CENDO is a special scientific institution. It was founded by prof. dr. sc. Melita Švob after she retired. She continued her research on the Jews she worked on at the Institute for Migration and Ethnic Studies in Zagreb. Thus, some international projects she managed were transferred to CENDO. The great need for accurate and verified data on Jews killed in the Holocaust by creating a database of Holocaust victims influenced the decision to establish CENDO at the Jewish Community of Zagreb, the establishment of which was supported by the Claims Conference and JOINT.
This is not only the usual administrative report on the work of CENDO, this is also a presentation "in words and pictures" of numerous projects, contributors, donors, results and even the impact that individual actions and results had. To accomplish them, CENDO had an excellent scientific team organized by projects, conscientious administrative and other contributors and, most importantly, the support of Holocaust survivors and their organizations. CENDO research is well-known, referenced at international symposia and conferences, and published in books and journals. Their list is attached at the end of the book. This book will contribute to the knowledge and affirmation of CENDO as well as the entire Jewish community to which his work is dedicated.",
publisher = "Zagreb : CENDO",
title = "20 godina Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: 2000-2020, 20 years of the Research and Documentation Center CENDO: 2000-2020",
pages = "1-198",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1740"
}

Švob, M.. (2020). 20 godina Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: 2000-2020. 
Zagreb : CENDO., 1-198.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1740

Švob M. 20 godina Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: 2000-2020. 2020;:1-198.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1740 .

Švob, Melita, "20 godina Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO: 2000-2020" (2020):1-198,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1740 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2020
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1772
AB  - Na simpoziju u mariborskoj sinagogi, organiziranom uz "Dan sjećanja na Holokaust- Aušvic", predstavljena su preliminarna istraživanja o, u Hrvatskoj vrlo poznatom dr. Maksi Grosmanu, koji je bio pionir interne medicine i kardiologije, te prvi direktor "Sanatorija Merkur" u Zagrebu. Nacisti su ga poslali u Aušvic, a nakon oslobođenja od strane Crvene armije, vratio se u Zagreb, u sanatorij, ali je nakon nekoliko godina stradao od posljedica patnje u logoru.
AB  - At the symposium in the Maribor synagogue, organized on the occasion of "Holocaust Remembrance Day - Auschwitz", preliminary research on Dr. Maxo Grossmann, very well known in Croatia, who was a pioneer of internal medicine and cardiology, and the first director of "Sanatorium Mercur" in Zagreb, was presented. . The Nazis sent him to Auschwitz, and after the liberation by the Red Army, he returned to Zagreb, to a sanatorium, but after a few years he died as a result of suffering in the camp.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Vsako leto eno ime - dr Makso Grossman
T1  - One name every year - Dr. Maxo Grossmann
SP  - 1
EP  - 24
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1772
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2020",
abstract = "Na simpoziju u mariborskoj sinagogi, organiziranom uz "Dan sjećanja na Holokaust- Aušvic", predstavljena su preliminarna istraživanja o, u Hrvatskoj vrlo poznatom dr. Maksi Grosmanu, koji je bio pionir interne medicine i kardiologije, te prvi direktor "Sanatorija Merkur" u Zagrebu. Nacisti su ga poslali u Aušvic, a nakon oslobođenja od strane Crvene armije, vratio se u Zagreb, u sanatorij, ali je nakon nekoliko godina stradao od posljedica patnje u logoru., At the symposium in the Maribor synagogue, organized on the occasion of "Holocaust Remembrance Day - Auschwitz", preliminary research on Dr. Maxo Grossmann, very well known in Croatia, who was a pioneer of internal medicine and cardiology, and the first director of "Sanatorium Mercur" in Zagreb, was presented. . The Nazis sent him to Auschwitz, and after the liberation by the Red Army, he returned to Zagreb, to a sanatorium, but after a few years he died as a result of suffering in the camp.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
title = "Vsako leto eno ime - dr Makso Grossman, One name every year - Dr. Maxo Grossmann",
pages = "1-24",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1772"
}

Švob, M.. (2020). Vsako leto eno ime - dr Makso Grossman. 
Zagreb : Melita Švob., 1-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1772

Švob M. Vsako leto eno ime - dr Makso Grossman. 2020;:1-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1772 .

Švob, Melita, "Vsako leto eno ime - dr Makso Grossman" (2020):1-24,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1772 .

TY  - UNPB
AU  - Švob, Melita
PY  - 2019
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1775
AB  - U povodu dana sjećanja na Holokaust i oslobađanja logora smrti Auschwitz, iz CENDO baze podataka, koja je u radu, objavljeni su podatci o Židovima Hrvatske koji su stradali u logoru Auschwitz. Objavljeni podaci su preliminarni.
AB  - On the occasion of the Holocaust Remembrance Day and the liberation of the Auschwitz death camp, data on the Jews of Croatia who perished in the Auschwitz camp were published from the CENDO database, which is being compiled. Published data are preliminary.
PB  - Zagreb : Melita Švob : CENDO
T1  - Žrtve Holokausta u Hrvatskoj - Auschwitzu
T1  - Victims of the Holocaust in Croatia - Auschwitz
SP  - 1
EP  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1775
ER  - 

@techreport{
author = "Švob, Melita",
year = "2019",
abstract = "U povodu dana sjećanja na Holokaust i oslobađanja logora smrti Auschwitz, iz CENDO baze podataka, koja je u radu, objavljeni su podatci o Židovima Hrvatske koji su stradali u logoru Auschwitz. Objavljeni podaci su preliminarni., On the occasion of the Holocaust Remembrance Day and the liberation of the Auschwitz death camp, data on the Jews of Croatia who perished in the Auschwitz camp were published from the CENDO database, which is being compiled. Published data are preliminary.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob : CENDO",
title = "Žrtve Holokausta u Hrvatskoj - Auschwitzu, Victims of the Holocaust in Croatia - Auschwitz",
pages = "1-51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1775"
}

Švob, M.. (2019). Žrtve Holokausta u Hrvatskoj - Auschwitzu. 
Zagreb : Melita Švob : CENDO., 1-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1775

Švob M. Žrtve Holokausta u Hrvatskoj - Auschwitzu. 2019;:1-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1775 .

Švob, Melita, "Žrtve Holokausta u Hrvatskoj - Auschwitzu" (2019):1-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1775 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
AU  - Hermanović, Ana
AU  - Gospodinović, Matea
PY  - 2017
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1776
AB  - The paper has been presented at the International conference about Jews on the Adriatic coast (Dubrovnik). The first part of the research is about mystic and superstition connected with pregnancy and health, and in the second part we present data about the importance of Jewish doctors in medicine and clinical development in Croatia, together with the list of their names (partial)
AB  - Rad je predstavljen na Međunarodnoj konferenciji o Židovima na jadranskoj obali (Dubrovnik). Prvi dio istraživanja bavi se mistikom i praznovjerjem povezanim s trudnoćom i zdravljem, a u drugom dijelu iznosimo podatke o važnosti židovskih liječnika u medicini i kliničkom razvoju u Hrvatskoj, zajedno s popisom njihovih imena (djelomično).
PB  - Zagreb : Melita Švob : CENDO
T1  - Jewish doctors in Croatia
T1  - Židovski liječnici u Hrvatskoj
SP  - 1
EP  - 39
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1776
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita and Hermanović, Ana and Gospodinović, Matea",
year = "2017",
abstract = "The paper has been presented at the International conference about Jews on the Adriatic coast (Dubrovnik). The first part of the research is about mystic and superstition connected with pregnancy and health, and in the second part we present data about the importance of Jewish doctors in medicine and clinical development in Croatia, together with the list of their names (partial), Rad je predstavljen na Međunarodnoj konferenciji o Židovima na jadranskoj obali (Dubrovnik). Prvi dio istraživanja bavi se mistikom i praznovjerjem povezanim s trudnoćom i zdravljem, a u drugom dijelu iznosimo podatke o važnosti židovskih liječnika u medicini i kliničkom razvoju u Hrvatskoj, zajedno s popisom njihovih imena (djelomično).",
publisher = "Zagreb : Melita Švob : CENDO",
title = "Jewish doctors in Croatia, Židovski liječnici u Hrvatskoj",
pages = "1-39",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1776"
}

Švob, M., Hermanović, A.,& Gospodinović, M.. (2017). Jewish doctors in Croatia. 
Zagreb : Melita Švob : CENDO., 1-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1776

Švob M, Hermanović A, Gospodinović M. Jewish doctors in Croatia. 2017;:1-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1776 .

Švob, Melita, Hermanović, Ana, Gospodinović, Matea, "Jewish doctors in Croatia" (2017):1-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1776 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2017
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1771
AB  - Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj je organizacija koja je osnovana 2001 godine za preživjele Židove u Hrvatskoj koji danas žive u deset židovskih općina i predstavljaju "ostatak" nekada velike židovske zajednice (25.000) koja je uništena u Holokaustu. Udruga preživjelih je organizirala izložbu o životu i aktivnostima svojih članova. Njihov najvažniji zadatak, kao preživjelih i kao svjedoka Holokausta, je da održe uspomenu na one koji su bili žrtve i da predaju njihovo poslanje budućim generacijama. Ovu izložbu su organizirali zbog sjećanja na Židove koji su bili žrtve ali su imali sreću da prežive Holokaust. Kroz izložbu su željeli prikazati njihova sjećanja na život prije Holokausta i na sposobnost da su nakon stradanja nastavili normalni život, da su uspjeli nadoknaditi izgubljene godine školovanja i da su dali svoj doprinos društvu kao doktori, profesori, umjetnici, pisci, i što je najvažnije, da su osnovali obitelji i da uživaju u svojim unucima.
AB  - The Association of Holocaust Survivors in Croatia is an organization founded in 2001 for Jewish survivors in Croatia who now live in ten Jewish communities and represent the "leftovers" of the once large Jewish community (25,000) that was destroyed in the Holocaust. The Association of Survivors organized an exhibition on the lives and activities of its members. Their most important task, as survivors and as witnesses of the Holocaust, is to preserve the memory of those who were victims and to pass on their mission to future generations. This exhibition was organized in memory of the Jews who were victims but were lucky enough to survive the Holocaust. Through the exhibition, they wanted to show their memories of life before the Holocaust and the ability to resume a normal life after suffering and they were able to make up for lost years of schooling and to contribute to society as doctors, professors, artists, writers, and most importantly, they have families and enjoyed their grandchildren.
PB  - Opatija : Židovska općina Zagreb
T1  - Vremeplov: sjećanja preživjelih
T1  - Time machine: memories of Holocaust survivors
SP  - 1
EP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1771
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2017",
abstract = "Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj je organizacija koja je osnovana 2001 godine za preživjele Židove u Hrvatskoj koji danas žive u deset židovskih općina i predstavljaju "ostatak" nekada velike židovske zajednice (25.000) koja je uništena u Holokaustu. Udruga preživjelih je organizirala izložbu o životu i aktivnostima svojih članova. Njihov najvažniji zadatak, kao preživjelih i kao svjedoka Holokausta, je da održe uspomenu na one koji su bili žrtve i da predaju njihovo poslanje budućim generacijama. Ovu izložbu su organizirali zbog sjećanja na Židove koji su bili žrtve ali su imali sreću da prežive Holokaust. Kroz izložbu su željeli prikazati njihova sjećanja na život prije Holokausta i na sposobnost da su nakon stradanja nastavili normalni život, da su uspjeli nadoknaditi izgubljene godine školovanja i da su dali svoj doprinos društvu kao doktori, profesori, umjetnici, pisci, i što je najvažnije, da su osnovali obitelji i da uživaju u svojim unucima., The Association of Holocaust Survivors in Croatia is an organization founded in 2001 for Jewish survivors in Croatia who now live in ten Jewish communities and represent the "leftovers" of the once large Jewish community (25,000) that was destroyed in the Holocaust. The Association of Survivors organized an exhibition on the lives and activities of its members. Their most important task, as survivors and as witnesses of the Holocaust, is to preserve the memory of those who were victims and to pass on their mission to future generations. This exhibition was organized in memory of the Jews who were victims but were lucky enough to survive the Holocaust. Through the exhibition, they wanted to show their memories of life before the Holocaust and the ability to resume a normal life after suffering and they were able to make up for lost years of schooling and to contribute to society as doctors, professors, artists, writers, and most importantly, they have families and enjoyed their grandchildren.",
publisher = "Opatija : Židovska općina Zagreb",
title = "Vremeplov: sjećanja preživjelih, Time machine: memories of Holocaust survivors",
pages = "1-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1771"
}

Švob, M.. (2017). Vremeplov: sjećanja preživjelih. 
Opatija : Židovska općina Zagreb., 1-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1771

Švob M. Vremeplov: sjećanja preživjelih. 2017;:1-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1771 .

Švob, Melita, "Vremeplov: sjećanja preživjelih" (2017):1-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1771 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
AU  - Gospodinović, Mateja
PY  - 2012
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1779
AB  - Dolazak i naseljavanje Židova u Hrvatsku dio su općih migracijskih tokova na području Hrvatske. Pri tome moramo razlikovati dva osnovna područja: sjevernu Hrvatsku (uključujući Slavoniju) te Dalmaciju. Migracije u Hrvatskoj uveliko su ovisile o političkim prilikama i vladarima koji su u njoj vladali... Čak i u uvjetima brojnih restrikcija i promjena, Židovi su u promatranom vremenu od dva stoljeća, postali visoko obrazovana i ekonomski etablirana populacija, čiji se doprinos općem razvoju društva ne može zanemariti. Svaki analizirani popis stanovništva govori nam o jednoj od etapa koju su Židovi prošli, od naseljavanja do 1941. godine, kada je zajednica uništena. Analiza nekoliko generacija Židova pokazuje njihov stalni socijalni napredak, jer su se nove generacije, rođene u Hrvatskoj, školovale na prestižnim školama u zemlji i inozemstvu, te veoma socijalno i ekonomski integrirale pa i asimilirale. Iako nije bilo popisa stanovništva 1941. godine, analizom vjerodostojnih dokumenata mogli smo dobiti relevantne podatke o židovskoj populaciji u Hrvatskoj i njenoj cvatućoj zajednici pred Drugi svjetski rat. Popisi stanovništva poslije Drugog svjetskog rata pokazuju svu tragediju koja je zadesila Židove u Hrvatskoj, njihovo gotovo 80% stradanje te posljedice na njihovu dobnu i spolnu strukturu i s time povezane promjene u ekonomskom i socijalnom statusu.
AB  - The arrival and settlement of Jews in Croatia are part of the general migration movements in Croatia. We have to distinguish between two basic areas: northern Croatia (including Slavonia) and Dalmatia. Migrations in Croatia largely depended on political circumstances and rulers... Even in conditions of numerous restrictions and changes, Jews in the observed time of two centuries became a highly educated and economically established population, whose contribution to the general development of society cannot be ignored. Each census analyzed tells us about one of the stages the Jews went through, from settlement until 1941, when the community was destroyed. The analysis of several generations of Jews shows their constant social progress, because the new generations, born in Croatia, were educated at prestigious schools in the country and abroad, and very socially and economically integrated and even assimilated. Although there was no census in 1941, by analyzing credible documents we were able to obtain relevant data on the Jewish population in Croatia and its flourishing community before the Second World War. Censuses after the Second World War show all the tragedy that befell the Jews in Croatia, their almost 80% suffering and the consequences on their age and gender structure and the associated changes in economic and social status.
PB  - Zagreb : Melita Švob : CENDO
T1  - Židovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad i danas
T1  - Jews in northwestern Croatia then and now
SP  - 1
EP  - 25
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1779
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita and Gospodinović, Mateja",
year = "2012",
abstract = "Dolazak i naseljavanje Židova u Hrvatsku dio su općih migracijskih tokova na području Hrvatske. Pri tome moramo razlikovati dva osnovna područja: sjevernu Hrvatsku (uključujući Slavoniju) te Dalmaciju. Migracije u Hrvatskoj uveliko su ovisile o političkim prilikama i vladarima koji su u njoj vladali... Čak i u uvjetima brojnih restrikcija i promjena, Židovi su u promatranom vremenu od dva stoljeća, postali visoko obrazovana i ekonomski etablirana populacija, čiji se doprinos općem razvoju društva ne može zanemariti. Svaki analizirani popis stanovništva govori nam o jednoj od etapa koju su Židovi prošli, od naseljavanja do 1941. godine, kada je zajednica uništena. Analiza nekoliko generacija Židova pokazuje njihov stalni socijalni napredak, jer su se nove generacije, rođene u Hrvatskoj, školovale na prestižnim školama u zemlji i inozemstvu, te veoma socijalno i ekonomski integrirale pa i asimilirale. Iako nije bilo popisa stanovništva 1941. godine, analizom vjerodostojnih dokumenata mogli smo dobiti relevantne podatke o židovskoj populaciji u Hrvatskoj i njenoj cvatućoj zajednici pred Drugi svjetski rat. Popisi stanovništva poslije Drugog svjetskog rata pokazuju svu tragediju koja je zadesila Židove u Hrvatskoj, njihovo gotovo 80% stradanje te posljedice na njihovu dobnu i spolnu strukturu i s time povezane promjene u ekonomskom i socijalnom statusu., The arrival and settlement of Jews in Croatia are part of the general migration movements in Croatia. We have to distinguish between two basic areas: northern Croatia (including Slavonia) and Dalmatia. Migrations in Croatia largely depended on political circumstances and rulers... Even in conditions of numerous restrictions and changes, Jews in the observed time of two centuries became a highly educated and economically established population, whose contribution to the general development of society cannot be ignored. Each census analyzed tells us about one of the stages the Jews went through, from settlement until 1941, when the community was destroyed. The analysis of several generations of Jews shows their constant social progress, because the new generations, born in Croatia, were educated at prestigious schools in the country and abroad, and very socially and economically integrated and even assimilated. Although there was no census in 1941, by analyzing credible documents we were able to obtain relevant data on the Jewish population in Croatia and its flourishing community before the Second World War. Censuses after the Second World War show all the tragedy that befell the Jews in Croatia, their almost 80% suffering and the consequences on their age and gender structure and the associated changes in economic and social status.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob : CENDO",
title = "Židovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad i danas, Jews in northwestern Croatia then and now",
pages = "1-25",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1779"
}

Švob, M.,& Gospodinović, M.. (2012). Židovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad i danas. 
Zagreb : Melita Švob : CENDO., 1-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1779

Švob M, Gospodinović M. Židovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad i danas. 2012;:1-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1779 .

Švob, Melita, Gospodinović, Mateja, "Židovi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad i danas" (2012):1-25,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1779 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2012
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1781
AB  - U Zagrebu je od 1. do 3. lipnja 2012.,  u Židovskoj općini Zagreb u Palmotićevoj 16 održana godišnja konferencija EUAS-a na kojoj su sudjelovali predstavnici evropskih zemalja: Švedske, Engleske, Nizozemske, Slovačke, Poljske, Srbije, Hrvatske i Izraela. Organizatori su bili European Association of Jewish Child Survivors of the Holocaust, Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj, Židovska općina Zagreb i predstavnik židovske nacionalne manjine u Zagrebu. EUAS je krovna organizacija koja okuplja udruženja i grupe Židova koji su preživjeli Holokaust i koji danas žive u zemljama zapadne, srednje i istočne Europe. EUAS je osnovana je u Pragu 2001. godine, i održala je svoje godišnje konferencije u Pragu, Zagrebu, Bratislavi, Amsterdamu, Jeruzalemu, Londonu i Varšavi. Osnovna zadaća EUAS-a je da zastupa interese preživjelih Holokausta, traži za njih pravednu potporu i restituciju; da održava uspomenu na žrtve Holokausta, sudjeluje u edukaciji o Holokaustu, promovira toleranciju i bori se protiv antisemitizma.
AB  - The annual EUAS conference was held in Zagreb from 1 to 3 June 2012, in the Jewish community of Zagreb at Palmotićeva street 16, with the participation of representatives of European countries: Sweden, England, Netherlands, Slovakia, Poland, Serbia, Croatia and Israel. The organizers were the European Association of Jewish Child Survivors of the Holocaust, the Association of Holocaust Survivors in Croatia, the Jewish Community of Zagreb and a representative of the Jewish national minority in Zagreb. EUAS is an umbrella organization that brings together associations and groups of Jews who survived the Holocaust and who now live in the countries of Western, Central and Eastern Europe. EUAS was founded in Prague in 2001 and has held its annual conferences in Prague, Zagreb, Bratislava, Amsterdam, Jerusalem, London and Warsaw. The primary task of EUAS is to represent the interests of Holocaust survivors, provides assistance for their rights and restitution; maintain the memory of Holocaust victims, participate in Holocaust education, promote tolerance, and fight anti-Semitism.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - EUAS European association of Holocaust survivors
T1  - EUAS Europsko udruženje preživjelih Holokausta
SP  - 1
EP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1781
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2012",
abstract = "U Zagrebu je od 1. do 3. lipnja 2012.,  u Židovskoj općini Zagreb u Palmotićevoj 16 održana godišnja konferencija EUAS-a na kojoj su sudjelovali predstavnici evropskih zemalja: Švedske, Engleske, Nizozemske, Slovačke, Poljske, Srbije, Hrvatske i Izraela. Organizatori su bili European Association of Jewish Child Survivors of the Holocaust, Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj, Židovska općina Zagreb i predstavnik židovske nacionalne manjine u Zagrebu. EUAS je krovna organizacija koja okuplja udruženja i grupe Židova koji su preživjeli Holokaust i koji danas žive u zemljama zapadne, srednje i istočne Europe. EUAS je osnovana je u Pragu 2001. godine, i održala je svoje godišnje konferencije u Pragu, Zagrebu, Bratislavi, Amsterdamu, Jeruzalemu, Londonu i Varšavi. Osnovna zadaća EUAS-a je da zastupa interese preživjelih Holokausta, traži za njih pravednu potporu i restituciju; da održava uspomenu na žrtve Holokausta, sudjeluje u edukaciji o Holokaustu, promovira toleranciju i bori se protiv antisemitizma., The annual EUAS conference was held in Zagreb from 1 to 3 June 2012, in the Jewish community of Zagreb at Palmotićeva street 16, with the participation of representatives of European countries: Sweden, England, Netherlands, Slovakia, Poland, Serbia, Croatia and Israel. The organizers were the European Association of Jewish Child Survivors of the Holocaust, the Association of Holocaust Survivors in Croatia, the Jewish Community of Zagreb and a representative of the Jewish national minority in Zagreb. EUAS is an umbrella organization that brings together associations and groups of Jews who survived the Holocaust and who now live in the countries of Western, Central and Eastern Europe. EUAS was founded in Prague in 2001 and has held its annual conferences in Prague, Zagreb, Bratislava, Amsterdam, Jerusalem, London and Warsaw. The primary task of EUAS is to represent the interests of Holocaust survivors, provides assistance for their rights and restitution; maintain the memory of Holocaust victims, participate in Holocaust education, promote tolerance, and fight anti-Semitism.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
title = "EUAS European association of Holocaust survivors, EUAS Europsko udruženje preživjelih Holokausta",
pages = "1-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1781"
}

Švob, M.. (2012). EUAS European association of Holocaust survivors. 
Zagreb : Melita Švob., 1-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1781

Švob M. EUAS European association of Holocaust survivors. 2012;:1-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1781 .

Švob, Melita, "EUAS European association of Holocaust survivors" (2012):1-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1781 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2011
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1778
AB  - Svjetska organizacija židovske djece koja su preživjela Holokaust (WFJCSH) okuplja više od 50 organizacija širom svijeta. Osnovala su je židovska djeca koja su preživjela Holokaust i nacistička proganjanja u Evropi i danas žive u brojnim državama, najviše u USA i Izraelu. Svaka je organizacija samostalna, a WFJCSH ih zastupa u židovskim i svjetskim organizacijama i zajednicama, jer predstavljaju žive svjedoke stradanja u Holokaustu. WFJCSH se također zalaže za njihova prava, restituciju i zadovoljenje pravde. Na posljednjoj konferenciji u Varšavi Federacija je promijenila ime jer je u svoju aktivnost uključila drugu i treću generaciju - svoju djecu i unuke, kako bi nastavili sa djelovanjem organizacije. Dr Melita Švob je od 19-22. kolovoza 2011. godine učestvovala na konferenciji “Remember the past, be happy today” (Sjećajte  se prošlosti, budite sretni danas) i u okviru panela "Anti-Semitism and other issues in Today's Europe" (Antisemitizam i drugi problemi u današnjoj Europi) prikazala ovu prezentaciju.
AB  - The World organization of Jewish children Holocaust survivors (WFJCSH) brings together more than 50 organizations around the world. It was founded by Jewish children who survived the Holocaust and Nazi persecution in Europe and today live in many countries, mostly in the USA and Israel. Each organization is independent, and the WFJCSH represents them in Jewish and world organizations and communities, as they represent living witnesses to the suffering of the Holocaust. The WFJCSH also advocates for their rights, restitution and justice. At the last conference in Warsaw, the Federation changed its name because it included the second and third generations in its activities - its children and grandchildren, in order to continue the activities of the organization. Dr Melita Švob from 19-22. August 2011 participated in the conference "Remember the past, be happy today" with this presentation in the panel "Anti-Semitism and other issues in Today's Europe".
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Konferencija u Varšavi, 19-22. kolovoz, 2011. (23. godišnja Međunarodna konferencija
preživjele djece, supružnika i članova obitelji druge i treće generacije)
T1  - Conference in Warsaw, 19-22. August 2011 (23rd Annual International Conference
child survivors, spouses and families second and third-generation members)
SP  - 1
EP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1778
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2011",
abstract = "Svjetska organizacija židovske djece koja su preživjela Holokaust (WFJCSH) okuplja više od 50 organizacija širom svijeta. Osnovala su je židovska djeca koja su preživjela Holokaust i nacistička proganjanja u Evropi i danas žive u brojnim državama, najviše u USA i Izraelu. Svaka je organizacija samostalna, a WFJCSH ih zastupa u židovskim i svjetskim organizacijama i zajednicama, jer predstavljaju žive svjedoke stradanja u Holokaustu. WFJCSH se također zalaže za njihova prava, restituciju i zadovoljenje pravde. Na posljednjoj konferenciji u Varšavi Federacija je promijenila ime jer je u svoju aktivnost uključila drugu i treću generaciju - svoju djecu i unuke, kako bi nastavili sa djelovanjem organizacije. Dr Melita Švob je od 19-22. kolovoza 2011. godine učestvovala na konferenciji “Remember the past, be happy today” (Sjećajte  se prošlosti, budite sretni danas) i u okviru panela "Anti-Semitism and other issues in Today's Europe" (Antisemitizam i drugi problemi u današnjoj Europi) prikazala ovu prezentaciju., The World organization of Jewish children Holocaust survivors (WFJCSH) brings together more than 50 organizations around the world. It was founded by Jewish children who survived the Holocaust and Nazi persecution in Europe and today live in many countries, mostly in the USA and Israel. Each organization is independent, and the WFJCSH represents them in Jewish and world organizations and communities, as they represent living witnesses to the suffering of the Holocaust. The WFJCSH also advocates for their rights, restitution and justice. At the last conference in Warsaw, the Federation changed its name because it included the second and third generations in its activities - its children and grandchildren, in order to continue the activities of the organization. Dr Melita Švob from 19-22. August 2011 participated in the conference "Remember the past, be happy today" with this presentation in the panel "Anti-Semitism and other issues in Today's Europe".",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
title = "Konferencija u Varšavi, 19-22. kolovoz, 2011. (23. godišnja Međunarodna konferencija
preživjele djece, supružnika i članova obitelji druge i treće generacije), Conference in Warsaw, 19-22. August 2011 (23rd Annual International Conference
child survivors, spouses and families second and third-generation members)",
pages = "1-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1778"
}

Švob, M.. (2011). Konferencija u Varšavi, 19-22. kolovoz, 2011. (23. godišnja Međunarodna konferencija
preživjele djece, supružnika i članova obitelji druge i treće generacije). 
Zagreb : Melita Švob., 1-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1778

Švob M. Konferencija u Varšavi, 19-22. kolovoz, 2011. (23. godišnja Međunarodna konferencija
preživjele djece, supružnika i članova obitelji druge i treće generacije). 2011;:1-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1778 .

Švob, Melita, "Konferencija u Varšavi, 19-22. kolovoz, 2011. (23. godišnja Međunarodna konferencija
preživjele djece, supružnika i članova obitelji druge i treće generacije)" (2011):1-57,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1778 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2010
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1840
AB  - Jewish communities on the Adriatic coast - Dubrovnik, Split and Rijeka still keeps memory and documents about dramatic events during World War II, in which many of their members actively participated. They were also prosecuted and sent to concentration camps, but in spite of danger for life, they saved about 5.000 Jews from Yugoslavia and many refugees from neighbouring countries. With this short overview, based on the documents and testimonies collected in Research and Documentation Center in Zagreb, and donated by the Holocaust survivors, we wish to honour the brave and humanitarian activity of these small communities. With the photos and documents from that time we can demonstrate only parts of our project, which is now in progress. There is a very well know action from Yad Vashem for honouring non-Jews who saved Jewish life and in Croatia, we have 105 “Righteous among nations”.
Now started action for honouring Jew who saved Jew, and this presentation may be a contribution to the knowledge about such activity of whole communities.
AB  - Židovske zajednice na jadranskoj obali - Dubrovnik, Split i Rijeka i danas čuvaju sjećanje i dokumente o dramatičnim događajima tijekom Drugoga svjetskog rata, u kojima su mnogi njihovi članovi aktivno sudjelovali. Također su procesuirani i poslani u koncentracijske logore, ali su unatoč opasnosti po život spasili oko 5.000 Židova iz Jugoslavije i mnoge izbjeglice iz susjednih zemalja. Ovim kratkim pregledom, temeljenim na dokumentima i svjedočanstvima prikupljenim u Istraživačko-dokumentacijskom centru u Zagrebu, a koje su donirali preživjeli Holokausta, želimo odati počast hrabrom i humanitarnom djelovanju ovih malih zajednica. S fotografijama i dokumentima iz tog vremena možemo demonstrirati samo dijelove našeg projekta koji je sada u tijeku. Postoji vrlo poznata akcija Yad Vashema za odavanje počasti nežidovima koji su spasili život Židova, a u Hrvatskoj imamo 105 “Pravednika među narodima”. Sada je započela akcija odavanja počasti Židovima koji su spasili Židove, a ova prezentacija može biti doprinos spoznaji o takvoj aktivnosti čitavih zajednica.
PB  - Zagreb : Research and Documentation Centar
T1  - Adriatic Sea - Jewish port of salvages: Jews who found shelter on the Adriatic coast during the Holocaust
T1  - Jadransko more - jevrejska luka spasa: Jevreji koji su našli utočište na jadranskoj obali tokom Holokausta
SP  - 1
EP  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1840
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2010",
abstract = "Jewish communities on the Adriatic coast - Dubrovnik, Split and Rijeka still keeps memory and documents about dramatic events during World War II, in which many of their members actively participated. They were also prosecuted and sent to concentration camps, but in spite of danger for life, they saved about 5.000 Jews from Yugoslavia and many refugees from neighbouring countries. With this short overview, based on the documents and testimonies collected in Research and Documentation Center in Zagreb, and donated by the Holocaust survivors, we wish to honour the brave and humanitarian activity of these small communities. With the photos and documents from that time we can demonstrate only parts of our project, which is now in progress. There is a very well know action from Yad Vashem for honouring non-Jews who saved Jewish life and in Croatia, we have 105 “Righteous among nations”.
Now started action for honouring Jew who saved Jew, and this presentation may be a contribution to the knowledge about such activity of whole communities., Židovske zajednice na jadranskoj obali - Dubrovnik, Split i Rijeka i danas čuvaju sjećanje i dokumente o dramatičnim događajima tijekom Drugoga svjetskog rata, u kojima su mnogi njihovi članovi aktivno sudjelovali. Također su procesuirani i poslani u koncentracijske logore, ali su unatoč opasnosti po život spasili oko 5.000 Židova iz Jugoslavije i mnoge izbjeglice iz susjednih zemalja. Ovim kratkim pregledom, temeljenim na dokumentima i svjedočanstvima prikupljenim u Istraživačko-dokumentacijskom centru u Zagrebu, a koje su donirali preživjeli Holokausta, želimo odati počast hrabrom i humanitarnom djelovanju ovih malih zajednica. S fotografijama i dokumentima iz tog vremena možemo demonstrirati samo dijelove našeg projekta koji je sada u tijeku. Postoji vrlo poznata akcija Yad Vashema za odavanje počasti nežidovima koji su spasili život Židova, a u Hrvatskoj imamo 105 “Pravednika među narodima”. Sada je započela akcija odavanja počasti Židovima koji su spasili Židove, a ova prezentacija može biti doprinos spoznaji o takvoj aktivnosti čitavih zajednica.",
publisher = "Zagreb : Research and Documentation Centar",
title = "Adriatic Sea - Jewish port of salvages: Jews who found shelter on the Adriatic coast during the Holocaust, Jadransko more - jevrejska luka spasa: Jevreji koji su našli utočište na jadranskoj obali tokom Holokausta",
pages = "1-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1840"
}

Švob, M.. (2010). Adriatic Sea - Jewish port of salvages: Jews who found shelter on the Adriatic coast during the Holocaust. 
Zagreb : Research and Documentation Centar., 1-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1840

Švob M. Adriatic Sea - Jewish port of salvages: Jews who found shelter on the Adriatic coast during the Holocaust. 2010;:1-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1840 .

Švob, Melita, "Adriatic Sea - Jewish port of salvages: Jews who found shelter on the Adriatic coast during the Holocaust" (2010):1-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1840 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2010
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1787
AB  - Istraživanja židovske populacije su veoma težak zadatak, jer se radi o dinamičnoj kategoriji stanovništva, koja se stalno mijenja. Neki kriteriji se primjenjuju kao i na istraživanjima svih populacija (npr. omjer između nataliteta i mortaliteta), a neki su specifični samo za židovsku populaciju, kao pitanje osobne ili grupne identifikacije sa židovstvom, što se osobito očituje u rezultatima popisa stanovništva. U ovoj knjizi, osobito u poglavlju o Židovima u Zagrebu, korištena je pretežito komparativna i analitičko - sintetička metoda jer se za ista obilježja daje analiza Židova u Zagrebu i ukupne gradske populacije Zagreba. Izvori podataka o ukupnom broju Židova prvenstveno su knjige popisa stanovništva, ali i podaci Židovskih općina, dokle su izvori podataka o strukturnim, demografskim i socijalno-ekonomskim obilježjima židovske populacije pretežito ankete i podaci Istraživačkog i dokumentacijskog centra u Zagrebu. Za pojedine godine korišteni su i raspoloživi popisni podaci o strukturama židovskog stanovništva, a istraživana su i migracijska obilježja židovske populacije povezana s kretanjima u ukupnoj populaciji.
AB  - Researching the Jewish population is a very difficult task because it is a dynamic category of the population, which is constantly changing. Some criteria are applied as in surveys of all populations (e.g., the ratio between births and deaths), and some are specific only to the Jewish population, as a matter of personal or group identification with Judaism, which is particularly evident in census results. In this book, especially in the chapter on the Jews in Zagreb, a predominantly comparative and analytical - synthetic method was used because the analysis of the Jews in Zagreb and the total urban population of Zagreb is given for the same characteristics. The sources of data on the total number of Jews are primarily census books, but also data of Jewish communities, while the sources of data on structural, demographic and socio-economic characteristics of the Jewish population are mostly surveys and data from the Research and Documentation Center in Zagreb. For some years, available census data on the structures of the Jewish population was used, and the migratory characteristics of the Jewish population related to trends in the total population were investigated.
PB  - Zagreb : Melita Švob : CENDO
T1  - Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu
T1  - Jewish population in Croatia and Zagreb
SP  - 1
EP  - 312
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1787
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2010",
abstract = "Istraživanja židovske populacije su veoma težak zadatak, jer se radi o dinamičnoj kategoriji stanovništva, koja se stalno mijenja. Neki kriteriji se primjenjuju kao i na istraživanjima svih populacija (npr. omjer između nataliteta i mortaliteta), a neki su specifični samo za židovsku populaciju, kao pitanje osobne ili grupne identifikacije sa židovstvom, što se osobito očituje u rezultatima popisa stanovništva. U ovoj knjizi, osobito u poglavlju o Židovima u Zagrebu, korištena je pretežito komparativna i analitičko - sintetička metoda jer se za ista obilježja daje analiza Židova u Zagrebu i ukupne gradske populacije Zagreba. Izvori podataka o ukupnom broju Židova prvenstveno su knjige popisa stanovništva, ali i podaci Židovskih općina, dokle su izvori podataka o strukturnim, demografskim i socijalno-ekonomskim obilježjima židovske populacije pretežito ankete i podaci Istraživačkog i dokumentacijskog centra u Zagrebu. Za pojedine godine korišteni su i raspoloživi popisni podaci o strukturama židovskog stanovništva, a istraživana su i migracijska obilježja židovske populacije povezana s kretanjima u ukupnoj populaciji., Researching the Jewish population is a very difficult task because it is a dynamic category of the population, which is constantly changing. Some criteria are applied as in surveys of all populations (e.g., the ratio between births and deaths), and some are specific only to the Jewish population, as a matter of personal or group identification with Judaism, which is particularly evident in census results. In this book, especially in the chapter on the Jews in Zagreb, a predominantly comparative and analytical - synthetic method was used because the analysis of the Jews in Zagreb and the total urban population of Zagreb is given for the same characteristics. The sources of data on the total number of Jews are primarily census books, but also data of Jewish communities, while the sources of data on structural, demographic and socio-economic characteristics of the Jewish population are mostly surveys and data from the Research and Documentation Center in Zagreb. For some years, available census data on the structures of the Jewish population was used, and the migratory characteristics of the Jewish population related to trends in the total population were investigated.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob : CENDO",
title = "Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu, Jewish population in Croatia and Zagreb",
pages = "1-312",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1787"
}

Švob, M.. (2010). Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu. 
Zagreb : Melita Švob : CENDO., 1-312.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1787

Švob M. Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu. 2010;:1-312.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1787 .

Švob, Melita, "Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu" (2010):1-312,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1787 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
AU  - Hermanović, Ana
AU  - Gospodinović, Mateja
PY  - 2008
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1773
AB  - Jewish women and children are consciously and explicitly sentenced to death in Holocaust. More than 50% of Nazi victims were women. Nazi racial policy treated Jewish women as the carriers of the next generation of Jews. Jewish children had the same faith.
AB  - Židovske žene i djeca svjesno su i izričito osuđeni na smrt u Holokaustu. Više od 50% nacističkih žrtava bile su žene. Nacistička rasna politika tretirala je Židovke kao nositeljice sljedeće generacije Židova. Židovska djeca imala su istu sudbinu.
PB  - Zagreb : CENDO
T1  - Jewish women in Holocaust
T1  - Židovske žene u Holokaustu
SP  - 1
EP  - 46
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1773
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita and Hermanović, Ana and Gospodinović, Mateja",
year = "2008",
abstract = "Jewish women and children are consciously and explicitly sentenced to death in Holocaust. More than 50% of Nazi victims were women. Nazi racial policy treated Jewish women as the carriers of the next generation of Jews. Jewish children had the same faith., Židovske žene i djeca svjesno su i izričito osuđeni na smrt u Holokaustu. Više od 50% nacističkih žrtava bile su žene. Nacistička rasna politika tretirala je Židovke kao nositeljice sljedeće generacije Židova. Židovska djeca imala su istu sudbinu.",
publisher = "Zagreb : CENDO",
title = "Jewish women in Holocaust, Židovske žene u Holokaustu",
pages = "1-46",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1773"
}

Švob, M., Hermanović, A.,& Gospodinović, M.. (2008). Jewish women in Holocaust. 
Zagreb : CENDO., 1-46.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1773

Švob M, Hermanović A, Gospodinović M. Jewish women in Holocaust. 2008;:1-46.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1773 .

Švob, Melita, Hermanović, Ana, Gospodinović, Mateja, "Jewish women in Holocaust" (2008):1-46,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1773 .

TY  - RPRT
AU  - Švob, Melita
PY  - 2006
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1756
AB  - The initiative for Survey is given by Research and Documentation Centre for Holocaust victims and survivors in Zagreb, with support by the Jewish community Zagreb, Claims conference research funds and JOINT. This is the second social Survey on the same population of the Jewish community in Zagreb. The first survey which was realized in 1995, had great success by providing relevant data on social and humanitarian work in Community, which was important at that time, after the war in ex-Yugoslavia. With the present research in 2005, we wish to obtain a key informant survey to facilitate community social work, with respect to the needs of the Jewish elderly and the implication of ageing in the Jewish community. The objectives of the survey are to describe the actual and recent situations and needs for the elderly members of the community older than 65 years and to renew and support social work, voluntaries actions and solidarity in the Jewish communities.
In the last ten years, between two surveys, we can perceive several major changes in the demographic, social, economical and health situation of the elderly, mainly Holocaust survivors.
AB  - Inicijativu za istraživanje dao je Istraživačko-dokumentacijski centar za žrtve i preživjele Holokausta u Zagrebu, uz podršku Židovske zajednice Zagreb, Fonda za istraživanje Claims-a i JOINT-a. Ovo je drugo društveno istraživanje o istoj populaciji židovske zajednice u Zagrebu. Prvo istraživanje koje je provedeno 1995. godine imalo je veliki uspjeh pružajući relevantne podatke o socijalnom i humanitarnom radu u zajednici, koji su bili važni u to vrijeme, nakon rata u bivšoj Jugoslaviji. Ovim istraživanjem 2005. godine želimo dobiti ključne informacije od ispitanika koje bi olakšale društveni rad u zajednici, s obzirom na potrebe židovskih starijih osoba i implikacije starenja u židovskoj zajednici. Ciljevi istraživanja su opisati stvarne i nedavne situacije i potrebe za članove zajednice starije od 65 godina te obnoviti i podržati socijalni rad, dobrovoljne akcije i solidarnost u židovskim zajednicama. U posljednjih deset godina, između dva istraživanja, možemo uočiti nekoliko velikih promjena u demografskoj, društvenoj, ekonomskoj i zdravstvenoj situaciji starijih osoba, uglavnom onih koji su preživjeli Holokaust.
PB  - Zagreb : Research and documentation center for Holocaust victims and survivors
T1  - Social survey for the Jewish community members in Zagreb aged 65 years and more: Preliminary report
T1  - Istraživanje socijalnog stanja za pripadnike židovske zajednice u Zagrebu u dobi od 65 godina i više: preliminarni izveštaj
SP  - 1
EP  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1756
ER  - 

@techreport{
author = "Švob, Melita",
year = "2006",
abstract = "The initiative for Survey is given by Research and Documentation Centre for Holocaust victims and survivors in Zagreb, with support by the Jewish community Zagreb, Claims conference research funds and JOINT. This is the second social Survey on the same population of the Jewish community in Zagreb. The first survey which was realized in 1995, had great success by providing relevant data on social and humanitarian work in Community, which was important at that time, after the war in ex-Yugoslavia. With the present research in 2005, we wish to obtain a key informant survey to facilitate community social work, with respect to the needs of the Jewish elderly and the implication of ageing in the Jewish community. The objectives of the survey are to describe the actual and recent situations and needs for the elderly members of the community older than 65 years and to renew and support social work, voluntaries actions and solidarity in the Jewish communities.
In the last ten years, between two surveys, we can perceive several major changes in the demographic, social, economical and health situation of the elderly, mainly Holocaust survivors., Inicijativu za istraživanje dao je Istraživačko-dokumentacijski centar za žrtve i preživjele Holokausta u Zagrebu, uz podršku Židovske zajednice Zagreb, Fonda za istraživanje Claims-a i JOINT-a. Ovo je drugo društveno istraživanje o istoj populaciji židovske zajednice u Zagrebu. Prvo istraživanje koje je provedeno 1995. godine imalo je veliki uspjeh pružajući relevantne podatke o socijalnom i humanitarnom radu u zajednici, koji su bili važni u to vrijeme, nakon rata u bivšoj Jugoslaviji. Ovim istraživanjem 2005. godine želimo dobiti ključne informacije od ispitanika koje bi olakšale društveni rad u zajednici, s obzirom na potrebe židovskih starijih osoba i implikacije starenja u židovskoj zajednici. Ciljevi istraživanja su opisati stvarne i nedavne situacije i potrebe za članove zajednice starije od 65 godina te obnoviti i podržati socijalni rad, dobrovoljne akcije i solidarnost u židovskim zajednicama. U posljednjih deset godina, između dva istraživanja, možemo uočiti nekoliko velikih promjena u demografskoj, društvenoj, ekonomskoj i zdravstvenoj situaciji starijih osoba, uglavnom onih koji su preživjeli Holokaust.",
publisher = "Zagreb : Research and documentation center for Holocaust victims and survivors",
title = "Social survey for the Jewish community members in Zagreb aged 65 years and more: Preliminary report, Istraživanje socijalnog stanja za pripadnike židovske zajednice u Zagrebu u dobi od 65 godina i više: preliminarni izveštaj",
pages = "1-51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1756"
}

Švob, M.. (2006). Social survey for the Jewish community members in Zagreb aged 65 years and more: Preliminary report. 
Zagreb : Research and documentation center for Holocaust victims and survivors., 1-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1756

Švob M. Social survey for the Jewish community members in Zagreb aged 65 years and more: Preliminary report. 2006;:1-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1756 .

Švob, Melita, "Social survey for the Jewish community members in Zagreb aged 65 years and more: Preliminary report" (2006):1-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1756 .

TY  - JOUR
AU  - Švob, Melita
PY  - 2005
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1757
AB  - Researching the Jewish population is quite a difficult task as we are dealing with a dynamic and constantly
changing category of the population. Some criteria are applicable to the research of any population (e.g. the proportion between the birth and the death rate) and some are specific exclusively for the Jewish population, as is the issue of personal or collective identification with being Jewish. In Israel, the issue of who is considered as Jewish does not depend on personal identification, which is frequent in Diaspora but on legal and Rabbi solutions
and decisions (halacha). The census on the Croatian population after World War II does not show the accurate number of Jewish people, partly due to the census methodology but also because of the Jewish experience in World War II...
AB  - Istraživanje židovske populacije je prilično težak zadatak jer se suočavamo sa dinamičnim i stalnim
mijenjanjem kategorija stanovništva. Mogu se primjeniti neki kriteriji za istraživanje bilo koje populacije
(npr. omjer između rađanja i smrtnosti) i neki specifični - isključivo za židovsko stanovništvo, kao što je pitanje osobne ili kolektivne identifikacije kao Židova. U Izraelu to pitanje ko se smatra Židovom ne ovisi o osobnoj identifikaciji, što je najčešće u dijaspori, već na zakonskim i rabinskim rješenjima i odlukama (halacha). Popis hrvatskog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata ne prikazuje točan broj Židova,
dijelom zbog metodologije popisa ali i zbog židovskog iskustva u toku Drugog svjetskog rata...
PB  - Zagreb : Voice of the Jewish communities in Croatia
T2  - Voice : voice of the Jewish Communities in Croatia
T1  - Jews in Croatia: what the latest research reveals
T1  - Židovi u Hrvatskoj: što otkriva najnovije istraživanje
SP  - 14
EP  - 18
IS  - 5
VL  - 2004/2005
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1757
ER  - 

@article{
author = "Švob, Melita",
year = "2005",
abstract = "Researching the Jewish population is quite a difficult task as we are dealing with a dynamic and constantly
changing category of the population. Some criteria are applicable to the research of any population (e.g. the proportion between the birth and the death rate) and some are specific exclusively for the Jewish population, as is the issue of personal or collective identification with being Jewish. In Israel, the issue of who is considered as Jewish does not depend on personal identification, which is frequent in Diaspora but on legal and Rabbi solutions
and decisions (halacha). The census on the Croatian population after World War II does not show the accurate number of Jewish people, partly due to the census methodology but also because of the Jewish experience in World War II..., Istraživanje židovske populacije je prilično težak zadatak jer se suočavamo sa dinamičnim i stalnim
mijenjanjem kategorija stanovništva. Mogu se primjeniti neki kriteriji za istraživanje bilo koje populacije
(npr. omjer između rađanja i smrtnosti) i neki specifični - isključivo za židovsko stanovništvo, kao što je pitanje osobne ili kolektivne identifikacije kao Židova. U Izraelu to pitanje ko se smatra Židovom ne ovisi o osobnoj identifikaciji, što je najčešće u dijaspori, već na zakonskim i rabinskim rješenjima i odlukama (halacha). Popis hrvatskog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata ne prikazuje točan broj Židova,
dijelom zbog metodologije popisa ali i zbog židovskog iskustva u toku Drugog svjetskog rata...",
publisher = "Zagreb : Voice of the Jewish communities in Croatia",
journal = "Voice : voice of the Jewish Communities in Croatia",
title = "Jews in Croatia: what the latest research reveals, Židovi u Hrvatskoj: što otkriva najnovije istraživanje",
pages = "14-18",
number = "5",
volume = "2004/2005",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1757"
}

Švob, M.. (2005). Jews in Croatia: what the latest research reveals. in Voice : voice of the Jewish Communities in Croatia
Zagreb : Voice of the Jewish communities in Croatia., 2004/2005(5), 14-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1757

Švob M. Jews in Croatia: what the latest research reveals. in Voice : voice of the Jewish Communities in Croatia. 2005;2004/2005(5):14-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1757 .

Švob, Melita, "Jews in Croatia: what the latest research reveals" in Voice : voice of the Jewish Communities in Croatia, 2004/2005, no. 5 (2005):14-18,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1757 .

TY  - GEN
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1777
AB  - Predavanje održano na naučnom skupu u povodu 450 godišnjice dolaska Židova u Sarajevo. Istražena je prisutnost sefardskih Židova u Hrvatskoj i njihove vjerske i društvene organizacije te  sudbina u Holokaustu.
AB  - Lecture held at a scientific conference on the occasion of the 450th anniversary of the coming of Jews in Sarajevo. The presence of Sephardic Jews in Croatia and their religious and social organizations and the fate of the Holocaust were investigated.
PB  - Zagreb : Melita Švob : CENDO
T1  - Sefardska židovska općina u Zagrebu i Holokaust
T1  - Sephardic Jewish community in Zagreb and the Holocaust
SP  - 1
EP  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1777
ER  - 

@misc{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "Predavanje održano na naučnom skupu u povodu 450 godišnjice dolaska Židova u Sarajevo. Istražena je prisutnost sefardskih Židova u Hrvatskoj i njihove vjerske i društvene organizacije te  sudbina u Holokaustu., Lecture held at a scientific conference on the occasion of the 450th anniversary of the coming of Jews in Sarajevo. The presence of Sephardic Jews in Croatia and their religious and social organizations and the fate of the Holocaust were investigated.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob : CENDO",
title = "Sefardska židovska općina u Zagrebu i Holokaust, Sephardic Jewish community in Zagreb and the Holocaust",
pages = "1-40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1777"
}

Švob, M.. (2004). Sefardska židovska općina u Zagrebu i Holokaust. 
Zagreb : Melita Švob : CENDO., 1-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1777

Švob M. Sefardska židovska općina u Zagrebu i Holokaust. 2004;:1-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1777 .

Švob, Melita, "Sefardska židovska općina u Zagrebu i Holokaust" (2004):1-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1777 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1768
AB  - U drugom dijelu knjige, u poglavlju "Židovske zajednice u Hrvatskoj" opisali smo 29 židovskih općina u Hrvatskoj, a Židovsku općinu Zagreb smo obradili u posebnom poglavlju. To su židovske zajednice koje su postojale pred drugi svjetski rat i većina je njihovih članova stradala u Holokaustu. U prikupljanju podataka o pojedinim općinama imali smo velikih poteškoća, osobito stoga što je 20 općina prestalo postojati, a u nekim mjestima gdje su nekada bile, nema više ni jednog Židova.
Nastojali smo ukratko opisati nastanak svake općine i njenih institucija. Za neke smo općine uspjeli sakupiti više podataka, a za neke nismo našli gotovo ništa. Tražili smo u literaturi rad koji bi na jedinstveni način, od iste startne godine, dao opis svih židovskih općina u Hrvatskoj. Najprimjereniji su bili podaci iz 1930. godine koje su pripremili rabini u "Jevrejskom almanahu" i u kojima smo našli ne samo broj članova zajednice, već i podatke o gradnji sinagoge, osnivanju groblja, institucijama i aktivnostima i druge korisne podatke. Za svaku općinu smo pokazali tabelu sa podacima o broju Židova u popisima stanovništva 1921. i 1931. godine u cijelom kotaru, a ne samo mjestu gdje se nalazila Židovska općina, jer su i Židovi iz okolnih mjesta potpadali pod ingerenciju i djelovanje općinskog rabinata. Zbog toga se i razlikuju podaci iz popisa stanovništva i podaci iz evidencije članstva Židovskih općina. Nismo mogli, zbog obima i zadaće knjige, opisati mnoge značajne i vrijedne podatke o brojnim aktivnostima pojedinih općina i njenih članova zaslužnih za gospodarski i kulturni život u široj društvenoj zajednici. To je ili će biti obrađeno u posebnim vrijednim monografijama drugih autora. Također nismo mogli ni željeli ponavljati poznate podatke korištene u drugim radovima o antisemitizmu i holokaustu. Za svaku smo Židovsku općinu napravili listu s imenima žrtava Holokausta i gdje je to bile moguće i listu s imenima osoba koje su ga preživjele. To su preliminarne liste i nadamo se da će se podaci upotpuniti i po potrebi ispraviti uz suradnju osoba koje su preživjele Holokaust i onih koji još uvijek tragaju za svojim članovima obitelji i prijateljima. Osnovna zadaća ove knjige je da svaka žrtva i preživjeli, koliko je to moguće, imaju svoje ime i prezime. Te smo podatke dobili nakon tri godine rada na našoj bazi podataka u novoosnovanom Istraživačkom i dokumentacijskom centru u Židovskoj općini u Zagrebu koji je izrastao u samostalnu znanstvenu instituciju.
AB  - In the second part of the book under the heading “Jewish communities in Croatia,” we have included 29 such communities, and have treated the Zagreb community separately. These smaller communities existed before the Second World War and most of their members lost their lives in the Holocaust. Only a third of the communities managed to renew their existence after the war. We have tried to give a short account of each community and its institutions. For some, we managed to get a lot of information, for others almost nothing. We faced great problems in collecting information from these smaller communities, especially as twenty of them had ceased to exist, and in some places where there had been Jews, there were non anymore. We have searched in the literature for work, which might in a common way, from the same start year, provide a description of every Jewish community in Croatia.
The most reliable records are those from 1930 compiled by the rabbinate for the "Jevrejski almanah" which records not only the number of communities but information on the building of synagogues, on graveyards, institutions and activities, names of presidents, rabbis and other important persons and also has additional information. We have written an introductory text for every community, a visual presentation and census figures. We have given graphs of the number of Jews in individual communities according to the population censuses 1857-1931. Figures for 1940 come from the "Spomenica Saveza Jevrejskih opština 1919-1969" (Memorial volume: 1919-1969: Federation of Jewish Communities of Yugoslavia) and figures for those who survived from "Spisak preživelih Jevreja Jugoslavije" (Lists of Jews who survived in Yugoslavia) which was compiled by a special commission in 1946. For every community, we have given a table showing the number of Jews in 1921 and in 1931 in the whole District (kotar) and not only for the places where there were situated Jewish communities since Jews from surrounding places were under the competence of one community rabbinate. This is the reason for the difference between the population census and figures from the evidence of Jewish communities. We were not able, because of the size and aim of the book, to describe the many and varied activities of the communities, and how they contributed to the economic and cultural life of the wider local community. These were and will be done in precisions monographic work of another researcher. We did not cite, again, very well known data, which has been used in many of the previous publications about anti-Semitism and the Holocaust in Croatia. For each Jewish community, we have given a list of those who were victims of the Holocaust and wherever possible the names of those who survived. These are only preliminary data, which should be corrected with the help of Holocaust survivors and people who are searching for the destiny of their family members and friends.
PB  - Zagreb : Izvori: Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"
T1  - Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 2
T1  - Jews in Croatia - Jewish communities. Book 2
SP  - 1
EP  - 650
VL  - Knj. 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1768
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "U drugom dijelu knjige, u poglavlju "Židovske zajednice u Hrvatskoj" opisali smo 29 židovskih općina u Hrvatskoj, a Židovsku općinu Zagreb smo obradili u posebnom poglavlju. To su židovske zajednice koje su postojale pred drugi svjetski rat i većina je njihovih članova stradala u Holokaustu. U prikupljanju podataka o pojedinim općinama imali smo velikih poteškoća, osobito stoga što je 20 općina prestalo postojati, a u nekim mjestima gdje su nekada bile, nema više ni jednog Židova.
Nastojali smo ukratko opisati nastanak svake općine i njenih institucija. Za neke smo općine uspjeli sakupiti više podataka, a za neke nismo našli gotovo ništa. Tražili smo u literaturi rad koji bi na jedinstveni način, od iste startne godine, dao opis svih židovskih općina u Hrvatskoj. Najprimjereniji su bili podaci iz 1930. godine koje su pripremili rabini u "Jevrejskom almanahu" i u kojima smo našli ne samo broj članova zajednice, već i podatke o gradnji sinagoge, osnivanju groblja, institucijama i aktivnostima i druge korisne podatke. Za svaku općinu smo pokazali tabelu sa podacima o broju Židova u popisima stanovništva 1921. i 1931. godine u cijelom kotaru, a ne samo mjestu gdje se nalazila Židovska općina, jer su i Židovi iz okolnih mjesta potpadali pod ingerenciju i djelovanje općinskog rabinata. Zbog toga se i razlikuju podaci iz popisa stanovništva i podaci iz evidencije članstva Židovskih općina. Nismo mogli, zbog obima i zadaće knjige, opisati mnoge značajne i vrijedne podatke o brojnim aktivnostima pojedinih općina i njenih članova zaslužnih za gospodarski i kulturni život u široj društvenoj zajednici. To je ili će biti obrađeno u posebnim vrijednim monografijama drugih autora. Također nismo mogli ni željeli ponavljati poznate podatke korištene u drugim radovima o antisemitizmu i holokaustu. Za svaku smo Židovsku općinu napravili listu s imenima žrtava Holokausta i gdje je to bile moguće i listu s imenima osoba koje su ga preživjele. To su preliminarne liste i nadamo se da će se podaci upotpuniti i po potrebi ispraviti uz suradnju osoba koje su preživjele Holokaust i onih koji još uvijek tragaju za svojim članovima obitelji i prijateljima. Osnovna zadaća ove knjige je da svaka žrtva i preživjeli, koliko je to moguće, imaju svoje ime i prezime. Te smo podatke dobili nakon tri godine rada na našoj bazi podataka u novoosnovanom Istraživačkom i dokumentacijskom centru u Židovskoj općini u Zagrebu koji je izrastao u samostalnu znanstvenu instituciju., In the second part of the book under the heading “Jewish communities in Croatia,” we have included 29 such communities, and have treated the Zagreb community separately. These smaller communities existed before the Second World War and most of their members lost their lives in the Holocaust. Only a third of the communities managed to renew their existence after the war. We have tried to give a short account of each community and its institutions. For some, we managed to get a lot of information, for others almost nothing. We faced great problems in collecting information from these smaller communities, especially as twenty of them had ceased to exist, and in some places where there had been Jews, there were non anymore. We have searched in the literature for work, which might in a common way, from the same start year, provide a description of every Jewish community in Croatia.
The most reliable records are those from 1930 compiled by the rabbinate for the "Jevrejski almanah" which records not only the number of communities but information on the building of synagogues, on graveyards, institutions and activities, names of presidents, rabbis and other important persons and also has additional information. We have written an introductory text for every community, a visual presentation and census figures. We have given graphs of the number of Jews in individual communities according to the population censuses 1857-1931. Figures for 1940 come from the "Spomenica Saveza Jevrejskih opština 1919-1969" (Memorial volume: 1919-1969: Federation of Jewish Communities of Yugoslavia) and figures for those who survived from "Spisak preživelih Jevreja Jugoslavije" (Lists of Jews who survived in Yugoslavia) which was compiled by a special commission in 1946. For every community, we have given a table showing the number of Jews in 1921 and in 1931 in the whole District (kotar) and not only for the places where there were situated Jewish communities since Jews from surrounding places were under the competence of one community rabbinate. This is the reason for the difference between the population census and figures from the evidence of Jewish communities. We were not able, because of the size and aim of the book, to describe the many and varied activities of the communities, and how they contributed to the economic and cultural life of the wider local community. These were and will be done in precisions monographic work of another researcher. We did not cite, again, very well known data, which has been used in many of the previous publications about anti-Semitism and the Holocaust in Croatia. For each Jewish community, we have given a list of those who were victims of the Holocaust and wherever possible the names of those who survived. These are only preliminary data, which should be corrected with the help of Holocaust survivors and people who are searching for the destiny of their family members and friends.",
publisher = "Zagreb : Izvori: Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"",
title = "Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 2, Jews in Croatia - Jewish communities. Book 2",
pages = "1-650",
volume = "Knj. 2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1768"
}

Švob, M.. (2004). Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 2. 
Zagreb : Izvori: Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"., Knj. 2, 1-650.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1768

Švob M. Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 2. 2004;Knj. 2:1-650.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1768 .

Švob, Melita, "Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 2", Knj. 2 (2004):1-650,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1768 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1767
AB  - Ova knjiga obuhvaća život Židova i židovskih zajednica (općina) u Hrvatskoj u razdoblju od više stotina godina. Ona slijedi trag njihove prisutnosti kroz mnoge režime i različite sustave vlasti: od razdoblja Austro-ugarske monarhije do Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, do Kraljevine Jugoslavije, do ustaške vlasti i strane okupacije za vrijeme II svjetskog rata, do Federativne Narodne Republike Jugoslavije, do Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i napokon do današnje neovisne Republike Hrvatske. Čitate imena gradova u kojima su nekada postojale židovske općine, osvrćete se na aktivnost sada nepostojećih (nestalih) židovskih zajednica i organizacija i pomišljate kako je njihova vitalnost ovisila o energiji tadašnjih živih Židova. Gledate tabele koje su tako pažljivo sastavili dr. Melita Švob i Zoran Mirković i listajući stranicu po stranicu pronalazite one koji su nekada živjeli u tim općinama i bili aktivni članovi tih zajednica i čiji životi su izgubljeni - ili jedva sačuvani - u užarenom kotlu proganjanja i rasnoj mržnji.
Ovaj povijesni pregled spaja razdoblja razaranja i razdoblja obnavljanja.
AB  - This book spans the life of Jews and Jewish communities in the land of Croatia over hundreds of years. It traces their presence through many regimes and varied systems of government: from the days of the Austro-Hungarian Empire to the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, to the Kingdom of Yugoslavia, to the rule of the Ustashi and foreign occupiers during World War II, to the Federative Peoples’ Republic of Yugoslavia, to the Socialist Federative Republic of Yugoslavia, and finally to the today's independent Republic of Croatia. One looks at the names of towns where there once were Jewish communities and reviews the life of now-vanished Jewish associations and remembers that this vitality depended on the energies of living Jews. And one sees the tables compiled so carefully by Dr Melita Švob and Zoran Mirković, listing page after page those who once populated those communities and animated those associations and whose lives were lost - or just barely preserved - in the flaming cauldron of persecution and racial hatred. This historical survey provides the link between periods of destruction and times of renewal.
PB  - Zagreb : Izvori : Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"
T1  - Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 1
T1  - Jews in Croatia - Jewish communities. Book 1
SP  - 1
EP  - 547
VL  - Knj. 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1767
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "Ova knjiga obuhvaća život Židova i židovskih zajednica (općina) u Hrvatskoj u razdoblju od više stotina godina. Ona slijedi trag njihove prisutnosti kroz mnoge režime i različite sustave vlasti: od razdoblja Austro-ugarske monarhije do Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, do Kraljevine Jugoslavije, do ustaške vlasti i strane okupacije za vrijeme II svjetskog rata, do Federativne Narodne Republike Jugoslavije, do Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i napokon do današnje neovisne Republike Hrvatske. Čitate imena gradova u kojima su nekada postojale židovske općine, osvrćete se na aktivnost sada nepostojećih (nestalih) židovskih zajednica i organizacija i pomišljate kako je njihova vitalnost ovisila o energiji tadašnjih živih Židova. Gledate tabele koje su tako pažljivo sastavili dr. Melita Švob i Zoran Mirković i listajući stranicu po stranicu pronalazite one koji su nekada živjeli u tim općinama i bili aktivni članovi tih zajednica i čiji životi su izgubljeni - ili jedva sačuvani - u užarenom kotlu proganjanja i rasnoj mržnji.
Ovaj povijesni pregled spaja razdoblja razaranja i razdoblja obnavljanja., This book spans the life of Jews and Jewish communities in the land of Croatia over hundreds of years. It traces their presence through many regimes and varied systems of government: from the days of the Austro-Hungarian Empire to the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, to the Kingdom of Yugoslavia, to the rule of the Ustashi and foreign occupiers during World War II, to the Federative Peoples’ Republic of Yugoslavia, to the Socialist Federative Republic of Yugoslavia, and finally to the today's independent Republic of Croatia. One looks at the names of towns where there once were Jewish communities and reviews the life of now-vanished Jewish associations and remembers that this vitality depended on the energies of living Jews. And one sees the tables compiled so carefully by Dr Melita Švob and Zoran Mirković, listing page after page those who once populated those communities and animated those associations and whose lives were lost - or just barely preserved - in the flaming cauldron of persecution and racial hatred. This historical survey provides the link between periods of destruction and times of renewal.",
publisher = "Zagreb : Izvori : Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"",
title = "Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 1, Jews in Croatia - Jewish communities. Book 1",
pages = "1-547",
volume = "Knj. 1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1767"
}

Švob, M.. (2004). Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 1. 
Zagreb : Izvori : Židovska općina : Istraživački i dokumentacijski centar Cendo : K.D. "Miroslav Šalom Freiberger"., Knj. 1, 1-547.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1767

Švob M. Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 1. 2004;Knj. 1:1-547.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1767 .

Švob, Melita, "Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Knj. 1", Knj. 1 (2004):1-547,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1767 .

TY  - CHAP
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1755
AB  - U svibnju 1841. godine otvorena je pri Židovskoj općini u Zagrebu prva škola, Bildungsschule, i prvi učitelj bio je Karl Saphir. U Varaždinu je tada već postojala škola sa 65 učenika. Troškovi škole namirivali su se školarinom i dobrovoljnim prilozima, a siromašni đaci bili su oslobođeni plaćanja. U listopadu 1855, nakon kraće stanke, otvorena je u Židovskoj općini Trivialschule sa tri razreda. Podučavani su njemački jezik i hebrejski predmeti. Jezik u nastavi u školama Hrvatske bio je odraz političkih prilika. Dok se u pučkim školama dozvoljavao "zemaljski pučki jezik", u gimnazijama se učilo na stranim jezicima. Tako je 1848. u Hrvatskoj i Slavoniji nastavni jezik latinski s obveznim mađarskim. 1849/50 uveden je "ilirski jezik" s obveznim njemačkim. Poslije je njemački jezik proširen i na nastavu povijesti, prirodopisa, matematike i fizike. Ilirski jezik je službeni do 1854, a poslije se uvodi hrvatski, ali samo za učenje hrvatskog jezika i vjeronauka. U Rijeci je u školama neko vrijeme ilirski i talijanski jezik, a od 1854/55 njemački.
AB  - The first Jewish schools in Croatia were founded in Varaždin and Zagreb, and later in Osijek. At first, they were under the control of the Catholic Church as were other Croatian schools. In 1851/52 there were four Jewish schools with 131 pupils and in 1853/54 the number of pupils amounted to 277. The first Jewish school was established in Zagreb in 1841 and in 1889 it was moved to a new Community building containing four classrooms. The first director was Rabbi Dr Hosea Jakobi. Besides the obligatory curriculum, pupils learnt the Bible, holiday customs and the Hebrew language. For pupils at other elementary schools in Zagreb religious education was conducted several times a week and secondary school pupils went to the Jewish community once a week to attend classes. Great attention was paid to the education of children and the young: support and scholarships were given; boarding schools, centres and canteens were founded. There were many youths and student's societies, for example, The Jewish Society for Supporting Poor Students, Judea, Esperanza (the Sephardim), Literary section and Credit cooperative “EZRA” and other organizations. In 1929/1920 the Jewish communities in Croatia numbered over 500 elementary pupils, over 1,000 secondary school pupils and more than 250 students at the University of Zagreb, mainly studying law and medicine (girls made up a quarter of this number).
In the centres of Jewish communities secondary schools were attended by pupils from neighbouring villages and meals were organized for them (Tage esen) in Jewish families. Teachers from Jewish communities went to surrounding villages and organized religious education. Many libraries and cultural, music and other activities were organized for children and youth in the communities.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Židovske škole
T1  - Jewish schools
SP  - 1
EP  - 7
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1755
ER  - 

@inbook{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "U svibnju 1841. godine otvorena je pri Židovskoj općini u Zagrebu prva škola, Bildungsschule, i prvi učitelj bio je Karl Saphir. U Varaždinu je tada već postojala škola sa 65 učenika. Troškovi škole namirivali su se školarinom i dobrovoljnim prilozima, a siromašni đaci bili su oslobođeni plaćanja. U listopadu 1855, nakon kraće stanke, otvorena je u Židovskoj općini Trivialschule sa tri razreda. Podučavani su njemački jezik i hebrejski predmeti. Jezik u nastavi u školama Hrvatske bio je odraz političkih prilika. Dok se u pučkim školama dozvoljavao "zemaljski pučki jezik", u gimnazijama se učilo na stranim jezicima. Tako je 1848. u Hrvatskoj i Slavoniji nastavni jezik latinski s obveznim mađarskim. 1849/50 uveden je "ilirski jezik" s obveznim njemačkim. Poslije je njemački jezik proširen i na nastavu povijesti, prirodopisa, matematike i fizike. Ilirski jezik je službeni do 1854, a poslije se uvodi hrvatski, ali samo za učenje hrvatskog jezika i vjeronauka. U Rijeci je u školama neko vrijeme ilirski i talijanski jezik, a od 1854/55 njemački., The first Jewish schools in Croatia were founded in Varaždin and Zagreb, and later in Osijek. At first, they were under the control of the Catholic Church as were other Croatian schools. In 1851/52 there were four Jewish schools with 131 pupils and in 1853/54 the number of pupils amounted to 277. The first Jewish school was established in Zagreb in 1841 and in 1889 it was moved to a new Community building containing four classrooms. The first director was Rabbi Dr Hosea Jakobi. Besides the obligatory curriculum, pupils learnt the Bible, holiday customs and the Hebrew language. For pupils at other elementary schools in Zagreb religious education was conducted several times a week and secondary school pupils went to the Jewish community once a week to attend classes. Great attention was paid to the education of children and the young: support and scholarships were given; boarding schools, centres and canteens were founded. There were many youths and student's societies, for example, The Jewish Society for Supporting Poor Students, Judea, Esperanza (the Sephardim), Literary section and Credit cooperative “EZRA” and other organizations. In 1929/1920 the Jewish communities in Croatia numbered over 500 elementary pupils, over 1,000 secondary school pupils and more than 250 students at the University of Zagreb, mainly studying law and medicine (girls made up a quarter of this number).
In the centres of Jewish communities secondary schools were attended by pupils from neighbouring villages and meals were organized for them (Tage esen) in Jewish families. Teachers from Jewish communities went to surrounding villages and organized religious education. Many libraries and cultural, music and other activities were organized for children and youth in the communities.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
booktitle = "Židovske škole, Jewish schools",
pages = "1-7",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1755"
}

Švob, M.. (2004). Židovske škole. 
Zagreb : Melita Švob., 1-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1755

Švob M. Židovske škole. 2004;:1-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1755 .

Švob, Melita, "Židovske škole" (2004):1-7,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1755 .

TY  - CHAP
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1754
AB  - Židovske su općine u Hrvatskoj, koje su postojale još neko vrijeme,a zagrebačka općina cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata, u okviru datih prilika i mogućnosti nastojale izvršiti svoju tradicionalnu funkciju zaštite i pomaganja svojeg članstva...
AB  - The Jewish communities in Croatia, which existed for some time, and the Zagreb community throughout the Second World War, within the given opportunities and possibilities, tried to perform their traditional function of protecting and assisting their membership ...
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Židovske općine za vrijeme II Svjetskog rata i njihove humanitarne aktivnosti
T1  - Jewish communities during World War II and their humanitarian activities
SP  - 1
EP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1754
ER  - 

@inbook{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "Židovske su općine u Hrvatskoj, koje su postojale još neko vrijeme,a zagrebačka općina cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata, u okviru datih prilika i mogućnosti nastojale izvršiti svoju tradicionalnu funkciju zaštite i pomaganja svojeg članstva..., The Jewish communities in Croatia, which existed for some time, and the Zagreb community throughout the Second World War, within the given opportunities and possibilities, tried to perform their traditional function of protecting and assisting their membership ...",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
booktitle = "Židovske općine za vrijeme II Svjetskog rata i njihove humanitarne aktivnosti, Jewish communities during World War II and their humanitarian activities",
pages = "1-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1754"
}

Švob, M.. (2004). Židovske općine za vrijeme II Svjetskog rata i njihove humanitarne aktivnosti. 
Zagreb : Melita Švob., 1-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1754

Švob M. Židovske općine za vrijeme II Svjetskog rata i njihove humanitarne aktivnosti. 2004;:1-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1754 .

Švob, Melita, "Židovske općine za vrijeme II Svjetskog rata i njihove humanitarne aktivnosti" (2004):1-19,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1754 .

TY  - CHAP
AU  - Švob, Melita
PY  - 2004
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1753
AB  - Država Izrael je proglašena u petak 14. svibnja 1948. godine, u četiri sata poslije podne kada je David Ben Gurion pročitao Deklaraciju o nezavisnosti Izraela. Deklaracija je pročitana u zgradi Umjetničkog muzeja u Tel Avivu pred članovima Narodne skupštine (People's council) i oko 350 pozvanih gostiju, dok su tisuće pred zgradom i milioni Židova u svijetu očekivali taj događaj. Deklaraciju su potpisali članovi skupštine i tako postali članovi prve privremene izraelske vlade. Cijela je ceremonija trajala samo 32 minute i završila se blagoslovom i pjevanjem nacionalne himne "Hatikve". Židovi su donijeli presudnu odluku da se nezavisnost Izraela proglasi ne 1.10.1948, kako je to predlagao UN, već 14.5.1948, kada je prestajao britanski mandat nad Palestinom. Kada je u noći između 14. i 15. svibnja završio mandat velike Britanije nad Palestinom i oni su je napustili, armije pet arapskih zemalja napale su Izrael. Jordan je okupirao istočni dio Jeruzalema, uključujući i stari grad. 15. 5. 1948. kada su arapske zemlje napale Izrael nastala je prekretnica koja je značila prijelaz iz građanskog rata u rat s arapskim zemljama, u "rat za nezavisnost". U vrijeme osnivanja države, u Izraelu je bilo oko 650.000 Židova. Kao posljedica sukoba i ratova oko 600-700.000 Arapa je dobrovoljno ili pod pritiskom napustilo Palestinu. Zbog visokog fertiliteta njihov je broj u međuvremenu znatno porastao. Godine 1949. za prvog predsjednika države Izrael je izabran Haim Vajcman, a David Ben Gurion je izabran za predsjednika vlade. Jeruzalem je proglašen glavnim gradom Izraela.
AB  - The State of Israel was proclaimed on Friday, May 14, 1948, at four o'clock in the afternoon when David Ben Gurion read the Declaration of Independence of Israel. The declaration was read in the building of the Art Museum in Tel Aviv in front of members of the National Council and about 350 invited guests, while thousands in front of the building and millions of Jews around the world awaited the event. The declaration was signed by members of the assembly and thus became members of the first interim Israeli government. The whole ceremony lasted only 32 minutes and ended with the blessing and singing of the national hymn "Hatikvah". The Jews made the crucial decision to declare Israel’s independence not on October 1, 1948, as proposed by the UN, but on May 14, 1948, when the British mandate over Palestine ended. When the UK's mandate over Palestine ended on the night of May 14-15 and they left, the armies of five Arab countries attacked Israel. Jordan occupied the eastern part of Jerusalem, including the old city. On May 15, 1948, when the Arab countries invaded Israel, a turning point occurred which meant the transition from the civil war to war with the Arab countries, to a "war for independence." At the time the state was founded, there were about 650,000 Jews in Israel. As a result of the conflicts and wars, about 600-700,000 Arabs left Palestine voluntarily or under pressure. Due to high fertility, their number has increased significantly in the meantime. In 1949, Chaim Weizmann was elected the first president of the state of Israel, and David Ben Gurion was elected prime minister. Jerusalem was declared the capital of Israel.
PB  - Zagreb : Melita Švob
T1  - Cionizam, Izrael i Alije
T1  - Zionism, Israel and aliyah
SP  - 1
EP  - 14
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1753
ER  - 

@inbook{
author = "Švob, Melita",
year = "2004",
abstract = "Država Izrael je proglašena u petak 14. svibnja 1948. godine, u četiri sata poslije podne kada je David Ben Gurion pročitao Deklaraciju o nezavisnosti Izraela. Deklaracija je pročitana u zgradi Umjetničkog muzeja u Tel Avivu pred članovima Narodne skupštine (People's council) i oko 350 pozvanih gostiju, dok su tisuće pred zgradom i milioni Židova u svijetu očekivali taj događaj. Deklaraciju su potpisali članovi skupštine i tako postali članovi prve privremene izraelske vlade. Cijela je ceremonija trajala samo 32 minute i završila se blagoslovom i pjevanjem nacionalne himne "Hatikve". Židovi su donijeli presudnu odluku da se nezavisnost Izraela proglasi ne 1.10.1948, kako je to predlagao UN, već 14.5.1948, kada je prestajao britanski mandat nad Palestinom. Kada je u noći između 14. i 15. svibnja završio mandat velike Britanije nad Palestinom i oni su je napustili, armije pet arapskih zemalja napale su Izrael. Jordan je okupirao istočni dio Jeruzalema, uključujući i stari grad. 15. 5. 1948. kada su arapske zemlje napale Izrael nastala je prekretnica koja je značila prijelaz iz građanskog rata u rat s arapskim zemljama, u "rat za nezavisnost". U vrijeme osnivanja države, u Izraelu je bilo oko 650.000 Židova. Kao posljedica sukoba i ratova oko 600-700.000 Arapa je dobrovoljno ili pod pritiskom napustilo Palestinu. Zbog visokog fertiliteta njihov je broj u međuvremenu znatno porastao. Godine 1949. za prvog predsjednika države Izrael je izabran Haim Vajcman, a David Ben Gurion je izabran za predsjednika vlade. Jeruzalem je proglašen glavnim gradom Izraela., The State of Israel was proclaimed on Friday, May 14, 1948, at four o'clock in the afternoon when David Ben Gurion read the Declaration of Independence of Israel. The declaration was read in the building of the Art Museum in Tel Aviv in front of members of the National Council and about 350 invited guests, while thousands in front of the building and millions of Jews around the world awaited the event. The declaration was signed by members of the assembly and thus became members of the first interim Israeli government. The whole ceremony lasted only 32 minutes and ended with the blessing and singing of the national hymn "Hatikvah". The Jews made the crucial decision to declare Israel’s independence not on October 1, 1948, as proposed by the UN, but on May 14, 1948, when the British mandate over Palestine ended. When the UK's mandate over Palestine ended on the night of May 14-15 and they left, the armies of five Arab countries attacked Israel. Jordan occupied the eastern part of Jerusalem, including the old city. On May 15, 1948, when the Arab countries invaded Israel, a turning point occurred which meant the transition from the civil war to war with the Arab countries, to a "war for independence." At the time the state was founded, there were about 650,000 Jews in Israel. As a result of the conflicts and wars, about 600-700,000 Arabs left Palestine voluntarily or under pressure. Due to high fertility, their number has increased significantly in the meantime. In 1949, Chaim Weizmann was elected the first president of the state of Israel, and David Ben Gurion was elected prime minister. Jerusalem was declared the capital of Israel.",
publisher = "Zagreb : Melita Švob",
booktitle = "Cionizam, Izrael i Alije, Zionism, Israel and aliyah",
pages = "1-14",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1753"
}

Švob, M.. (2004). Cionizam, Izrael i Alije. 
Zagreb : Melita Švob., 1-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1753

Švob M. Cionizam, Izrael i Alije. 2004;:1-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1753 .

Švob, Melita, "Cionizam, Izrael i Alije" (2004):1-14,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1753 .

TY  - CHAP
AU  - Švob, Melita
PY  - 1998
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1841
AB  - U analizi migracija Židova, bilo da se radi o doseljavanju ili migracijama unutar neke zemlje, uz već poznate čimbenike migracija, moraju se uzeti u obzir i posebni uvjeti koji se odnose samo na Židove. U ovome radu posebnu ćemo pozornost posvetiti povijesnim i pravnim osnovama za naseljavanje Židova u Slavoniju, njihovoj zastupljenosti u popisima stanovništva od 1857. do 1991. te religijskim i socijalnim čimbenicima u židovskim zajednicama koji su utjecali na njihove migracije.
AB  - In the analysis of Jewish migration, whether it is immigration or migration within a country, in addition to the already known migration factors, special conditions that refers only to Jews must be considered. In this paper, we will pay special attention to the historical and legal basis for the settlement of Jews in Slavonia, their representation in the 1857-1991 censuses, and the religious and social factors in Jewish communities that influenced their migrations.
PB  - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti
T2  - Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup
T1  - Naseljavanje Židova u Slavoniju (prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima)
T1  - Settlement of Jews in Slavonia (according to the censuses from 1857 to 1991 and other documents)
SP  - 1
EP  - 25
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1841
ER  - 

@inbook{
author = "Švob, Melita",
year = "1998",
abstract = "U analizi migracija Židova, bilo da se radi o doseljavanju ili migracijama unutar neke zemlje, uz već poznate čimbenike migracija, moraju se uzeti u obzir i posebni uvjeti koji se odnose samo na Židove. U ovome radu posebnu ćemo pozornost posvetiti povijesnim i pravnim osnovama za naseljavanje Židova u Slavoniju, njihovoj zastupljenosti u popisima stanovništva od 1857. do 1991. te religijskim i socijalnim čimbenicima u židovskim zajednicama koji su utjecali na njihove migracije., In the analysis of Jewish migration, whether it is immigration or migration within a country, in addition to the already known migration factors, special conditions that refers only to Jews must be considered. In this paper, we will pay special attention to the historical and legal basis for the settlement of Jews in Slavonia, their representation in the 1857-1991 censuses, and the religious and social factors in Jewish communities that influenced their migrations.",
publisher = "Zagreb : Institut za migracije i narodnosti",
journal = "Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup",
booktitle = "Naseljavanje Židova u Slavoniju (prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima), Settlement of Jews in Slavonia (according to the censuses from 1857 to 1991 and other documents)",
pages = "1-25",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1841"
}

Švob, M.. (1998). Naseljavanje Židova u Slavoniju (prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima). in Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup
Zagreb : Institut za migracije i narodnosti., 1-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1841

Švob M. Naseljavanje Židova u Slavoniju (prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima). in Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup. 1998;:1-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1841 .

Švob, Melita, "Naseljavanje Židova u Slavoniju (prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima)" in Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup (1998):1-25,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1841 .

TY  - BOOK
AU  - Švob, Melita
PY  - 1997
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1769
AB  - Osnovna su građa za ovu knjigu istraživanja o Židovima u Zagrebu i Hrvatskoj, načinjena u okviru projekta "Židovska općina Zagreb" uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i pomoć i podršku Židovske općine u Zagrebu i njenog predsjednika prof. dr. Ognjena Krausa. Istraživanja su dopunjena i proširena analizama židovske populacije prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. godine i dostupnim podacima židovskih općina. Stvaranje židovskih općina u Hrvatskoj i organizacija života u njima ovisili su o položaju i pravima koje su Židovi imali tijekom 18, 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i o općim promjenama koje su se zbivale u to doba. Stoga smo u knjigu uvrstili i podatke potrebne za razumijevanje posebnih uvjeta naseljavanja Židova. U drugom dijelu knjige prikazali smo migracije, promjene i procese u židovskoj populaciji u dijaspori i Izraelu, koje su imale utjecaja i na židovsku zajednicu u Hrvatskoj. Promjene nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i stvaranje države Izrael odrazile su se na židovsku zajednicu Hrvatske i na odlazak (između 1948. i 1952. godine) velikog broja preživjelih Židova. Nasuprot tome, promjene koje su danas u tzv. postkomunističkoj Europi uzrokovale emigraciju Židova, nisu se dogodile u Hrvatskoj gdje postoji stabilna zajednica, dapače, čak su izbjegli članovi sarajevske i drugih židovskih zajednica iz Bosne i Hercegovine nalazili utočište u Hrvatskoj. Položaj Židova u komunizmu i promjene u židovskoj populaciji nakon rušenja komunističkog bloka istočne Europe predmet su našeg izlaganja u drugom dijelu knjige i odnose se na novija i malobrojna istraživanja procesa koji je u tijeku. Židovi Hrvatske su uspjeli, za razliku od nekih zajednica tih zemalja, očuvati svoje organizacije i tradiciju. U knjizi smo prikazali razvoj i organizaciju židovskih općina, škola, ženskih i omladinskih organizacija čija je aktivnost doprinosila duhu promjena u židovskim zajednicama Hrvatske. One su bile pod utjecajem prosvjetiteljskog duha zapadne Europe, a kasnije i cionističkog pokreta. U knjigu smo uključili naša najnovija demografska istraživanja u Židovskoj općini u Zagrebu i osnovne rezultate ankete članova općine starijih od 65 godina koja je 1994/1995. godine provedena uz potporu JOINT-a.
AB  - Basic materials for this book present researches on the Jews in Zagreb and Croatia conducted within the project "The Jewish Community of Zagreb" with the support of the Ministry of Science and Technology of the Republic of Croatia as well as with the aid and support of the Jewish Community in Zagreb and its president Prof. Ognjen Kraus. The researches were supplemented and expanded by the analysis of the Jewish population according to the 1857 and 1991 population censuses and available data of Jewish communities. The foundation of Jewish communities in Croatia and the organization of life in them depended on the position and rights which Jews possessed during the 18th, 19th and 20th centuries in Croatia, but on global changes taking place at that time as well. For that reason included are the data needed for the understanding of specific conditions of Jewish settlement. The second part of the book deals with migrations, changes and processes in the Jewish population in the Diaspora and Israel that influenced the Jewish Community in Croatia. Changes that took place in Croatia after World War II and the establishment of the state of Israel reflected on the Jewish Community of Croatia and on the departure (between 1948 and 1952) of a great number of Jews who survived. On the other hand, changes presently causing further emigration of Jews from the so-called post-communist Europe did not occur in Croatia where a stable community exists. Indeed, even in the course of aggression on Croatia, exiled members of the Jewish Community of Sarajevo as well as of other Jewish Communities in Bosnia and Herzegovina found shelter in Croatia. The position of Jews during communism and changes in the Jewish population after breaking up of the communist block in eastern Europe have been presented in the second part of the book. They refer to recent and few researches on the process being in progress. The Jews of Croatia, as distinguished from many others from the previously mentioned countries, managed to preserve their organizations and tradition. The book deals with the development and organization of Jewish schools, women’s and youth associations whose activities contributed to the spirit of changes in Jewish communities in Croatia. They were under the influence of the spiritual enlightenment in western Europe and later of the Zionist movement. The book contains the most recent demographic researches on the Jewish Community in Zagreb and the main survey results of the Community members over 65 years of age carried out with the support of JOINT in 1994/95.
PB  - Zagreb : KD "Miroslav Šalom Freiberger" : Židovska općina,
T1  - Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji
T1  - Jews in Croatia: migrations and changes in Jewish population
SP  - 1
EP  - 324
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1769
ER  - 

@book{
author = "Švob, Melita",
year = "1997",
abstract = "Osnovna su građa za ovu knjigu istraživanja o Židovima u Zagrebu i Hrvatskoj, načinjena u okviru projekta "Židovska općina Zagreb" uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i pomoć i podršku Židovske općine u Zagrebu i njenog predsjednika prof. dr. Ognjena Krausa. Istraživanja su dopunjena i proširena analizama židovske populacije prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. godine i dostupnim podacima židovskih općina. Stvaranje židovskih općina u Hrvatskoj i organizacija života u njima ovisili su o položaju i pravima koje su Židovi imali tijekom 18, 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i o općim promjenama koje su se zbivale u to doba. Stoga smo u knjigu uvrstili i podatke potrebne za razumijevanje posebnih uvjeta naseljavanja Židova. U drugom dijelu knjige prikazali smo migracije, promjene i procese u židovskoj populaciji u dijaspori i Izraelu, koje su imale utjecaja i na židovsku zajednicu u Hrvatskoj. Promjene nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i stvaranje države Izrael odrazile su se na židovsku zajednicu Hrvatske i na odlazak (između 1948. i 1952. godine) velikog broja preživjelih Židova. Nasuprot tome, promjene koje su danas u tzv. postkomunističkoj Europi uzrokovale emigraciju Židova, nisu se dogodile u Hrvatskoj gdje postoji stabilna zajednica, dapače, čak su izbjegli članovi sarajevske i drugih židovskih zajednica iz Bosne i Hercegovine nalazili utočište u Hrvatskoj. Položaj Židova u komunizmu i promjene u židovskoj populaciji nakon rušenja komunističkog bloka istočne Europe predmet su našeg izlaganja u drugom dijelu knjige i odnose se na novija i malobrojna istraživanja procesa koji je u tijeku. Židovi Hrvatske su uspjeli, za razliku od nekih zajednica tih zemalja, očuvati svoje organizacije i tradiciju. U knjizi smo prikazali razvoj i organizaciju židovskih općina, škola, ženskih i omladinskih organizacija čija je aktivnost doprinosila duhu promjena u židovskim zajednicama Hrvatske. One su bile pod utjecajem prosvjetiteljskog duha zapadne Europe, a kasnije i cionističkog pokreta. U knjigu smo uključili naša najnovija demografska istraživanja u Židovskoj općini u Zagrebu i osnovne rezultate ankete članova općine starijih od 65 godina koja je 1994/1995. godine provedena uz potporu JOINT-a., Basic materials for this book present researches on the Jews in Zagreb and Croatia conducted within the project "The Jewish Community of Zagreb" with the support of the Ministry of Science and Technology of the Republic of Croatia as well as with the aid and support of the Jewish Community in Zagreb and its president Prof. Ognjen Kraus. The researches were supplemented and expanded by the analysis of the Jewish population according to the 1857 and 1991 population censuses and available data of Jewish communities. The foundation of Jewish communities in Croatia and the organization of life in them depended on the position and rights which Jews possessed during the 18th, 19th and 20th centuries in Croatia, but on global changes taking place at that time as well. For that reason included are the data needed for the understanding of specific conditions of Jewish settlement. The second part of the book deals with migrations, changes and processes in the Jewish population in the Diaspora and Israel that influenced the Jewish Community in Croatia. Changes that took place in Croatia after World War II and the establishment of the state of Israel reflected on the Jewish Community of Croatia and on the departure (between 1948 and 1952) of a great number of Jews who survived. On the other hand, changes presently causing further emigration of Jews from the so-called post-communist Europe did not occur in Croatia where a stable community exists. Indeed, even in the course of aggression on Croatia, exiled members of the Jewish Community of Sarajevo as well as of other Jewish Communities in Bosnia and Herzegovina found shelter in Croatia. The position of Jews during communism and changes in the Jewish population after breaking up of the communist block in eastern Europe have been presented in the second part of the book. They refer to recent and few researches on the process being in progress. The Jews of Croatia, as distinguished from many others from the previously mentioned countries, managed to preserve their organizations and tradition. The book deals with the development and organization of Jewish schools, women’s and youth associations whose activities contributed to the spirit of changes in Jewish communities in Croatia. They were under the influence of the spiritual enlightenment in western Europe and later of the Zionist movement. The book contains the most recent demographic researches on the Jewish Community in Zagreb and the main survey results of the Community members over 65 years of age carried out with the support of JOINT in 1994/95.",
publisher = "Zagreb : KD "Miroslav Šalom Freiberger" : Židovska općina,",
title = "Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji, Jews in Croatia: migrations and changes in Jewish population",
pages = "1-324",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1769"
}

Švob, M.. (1997). Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji. 
Zagreb : KD "Miroslav Šalom Freiberger" : Židovska općina,., 1-324.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1769

Švob M. Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji. 1997;:1-324.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1769 .

Švob, Melita, "Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji" (1997):1-324,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1769 .