Alkalaj, Isak

Link to this page

Authority KeyName Variants
c13dc7ff-e8ac-4b8d-9e80-f326cc8765ed
  • Alkalaj, Isak (6)
  • Alcalay, Isak (5)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1929)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1929
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1694
AB  - Prvi deo rada o arhivskoj građi o Jevrejima u Srbiji Dr Alkalaj objavio je u Jevrejskom almanahu za godinu 5688 (1927-1928). Pošto je građa veoma obimna, podeljena je u tri godišta Jevrejskog almanaha (III, IV i V) i objavljivana u nastavcima. Ovaj vredni rad vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja opisuje arhivsku građu koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. U petom godištu "Almanaha" objavljene su nove i interesantne pojedinosti iz jednog dokumenta iz Državne arhive kojima se dopunjuje slika jevrejskog života i rada u Srbiji. To je Registar u kome su nabrojana imena i prezimena putnika kroz Beograd i Srbiju u periodu od 13. juna 1834. do 14. jula 1836. godine. Registar je zanimljiv zbog toga što se u njemu nalazi nesrazmerno veliki broj putnika Jevreja. Od 4650 imena koliko ih ima u Registru, Jevreja je preko 600 i uglavnom su skoro svi bili stanovnici Beograda.
AB  - The first part of the work on archival material about Jews in Serbia was published by Dr. Alkalaj in the "Jewish Almanac for the year 5688 (1927-1928)". Since the material is very extensive, it was divided into three volumes of the Jewish Almanac (III, IV, and V) and continuously published. This valuable work of the chief rabbi Dr. Isac Alcalay describes the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were confiscated and forever destroyed during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr. Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. In the fifth volume of the "Almanac", new and interesting details were published from a document from the State Archives, which complements the picture of Jewish life and work in Serbia. It is a Register in which the names and surnames of passengers through Belgrade and Serbia in the period from June 13, 1834, to July 14, 1836, are listed. The register is interesting because it contains a disproportionately large number of Jewish travelers. Out of 4650 names in the Register, there are over 600 Jews and almost all of them were residents of Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)
T1  - Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku
T1  - Archival material on Jews in Serbia: travels of Serbian Jews in the last century
SP  - 101
EP  - 123
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1694
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1929",
abstract = "Prvi deo rada o arhivskoj građi o Jevrejima u Srbiji Dr Alkalaj objavio je u Jevrejskom almanahu za godinu 5688 (1927-1928). Pošto je građa veoma obimna, podeljena je u tri godišta Jevrejskog almanaha (III, IV i V) i objavljivana u nastavcima. Ovaj vredni rad vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja opisuje arhivsku građu koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. U petom godištu "Almanaha" objavljene su nove i interesantne pojedinosti iz jednog dokumenta iz Državne arhive kojima se dopunjuje slika jevrejskog života i rada u Srbiji. To je Registar u kome su nabrojana imena i prezimena putnika kroz Beograd i Srbiju u periodu od 13. juna 1834. do 14. jula 1836. godine. Registar je zanimljiv zbog toga što se u njemu nalazi nesrazmerno veliki broj putnika Jevreja. Od 4650 imena koliko ih ima u Registru, Jevreja je preko 600 i uglavnom su skoro svi bili stanovnici Beograda., The first part of the work on archival material about Jews in Serbia was published by Dr. Alkalaj in the "Jewish Almanac for the year 5688 (1927-1928)". Since the material is very extensive, it was divided into three volumes of the Jewish Almanac (III, IV, and V) and continuously published. This valuable work of the chief rabbi Dr. Isac Alcalay describes the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were confiscated and forever destroyed during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr. Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. In the fifth volume of the "Almanac", new and interesting details were published from a document from the State Archives, which complements the picture of Jewish life and work in Serbia. It is a Register in which the names and surnames of passengers through Belgrade and Serbia in the period from June 13, 1834, to July 14, 1836, are listed. The register is interesting because it contains a disproportionately large number of Jewish travelers. Out of 4650 names in the Register, there are over 600 Jews and almost all of them were residents of Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)",
title = "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku, Archival material on Jews in Serbia: travels of Serbian Jews in the last century",
pages = "101-123",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1694"
}
Alkalaj, I.. (1929). Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku. in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 5, 101-123.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1694
Alkalaj I. Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku. in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30). 1929;5:101-123.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1694 .
Alkalaj, Isak, "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji: putovanja srpskih Jevreja u prošlom veku" in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30), 5 (1929):101-123,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1694 .

Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra 1930. godine

Alcalay, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1929)

TY  - GEN
AU  - Alcalay, Isak
PY  - 1929
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1684
AB  - Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22 septembra 1930. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5690. godina po skraćenom sistemu zove se još 690. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u nedelju.Ona je po redu, deveta godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a šesta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu.
AB  - The Jewish calendar for the year 5690 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from October 5, 1929, to September 22, 1930. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)
T1  - Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra  1930. godine
T1  - Jewish calendar for the year 5690 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from October 5, 1929, to September 22, 1929
SP  - 5
EP  - 17
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1684
ER  - 
@misc{
author = "Alcalay, Isak",
year = "1929",
abstract = "Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22 septembra 1930. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5690. godina po skraćenom sistemu zove se još 690. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u nedelju.Ona je po redu, deveta godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a šesta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu., The Jewish calendar for the year 5690 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from October 5, 1929, to September 22, 1930. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)",
title = "Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra  1930. godine, Jewish calendar for the year 5690 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from October 5, 1929, to September 22, 1929",
pages = "5-17",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1684"
}
Alcalay, I.. (1929). Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra  1930. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 5, 5-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1684
Alcalay I. Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra  1930. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30). 1929;5:5-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1684 .
Alcalay, Isak, "Jevrejski kalendar za godinu 5690 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 5. oktobra 1929. do 22. septembra  1930. godine" in Jevrejski almanah za godinu 5690 (1929/30), 5 (1929):5-17,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1684 .

Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S, 1928)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1928
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1726
AB  - Govor vrhovnog rabina Kraljevine SHS dr Isaka Alkalaja na sahrani dr Samuela Vesela (25. maj 1871-19. april 1928), nadrabina aškenaske opštine u Sarajevu.
AB  - Speech of the chief rabbi of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Dr Isak Alkalaj, at the funeral of Dr Samuel Vesel (May 25, 1871 - April 19, 1928), the head of the Ashkenazi municipality in Sarajevo.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
T1  - Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela
T1  - Speech of the chief rabbi at the funeral of Dr. S. Weszel
SP  - 24
EP  - 27
VL  - 4
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1726
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1928",
abstract = "Govor vrhovnog rabina Kraljevine SHS dr Isaka Alkalaja na sahrani dr Samuela Vesela (25. maj 1871-19. april 1928), nadrabina aškenaske opštine u Sarajevu., Speech of the chief rabbi of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Dr Isak Alkalaj, at the funeral of Dr Samuel Vesel (May 25, 1871 - April 19, 1928), the head of the Ashkenazi municipality in Sarajevo.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)",
title = "Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela, Speech of the chief rabbi at the funeral of Dr. S. Weszel",
pages = "24-27",
volume = "4",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1726"
}
Alkalaj, I.. (1928). Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 4, 24-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1726
Alkalaj I. Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29). 1928;4:24-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1726 .
Alkalaj, Isak, "Govor Vrhovnog rabina na pogrebu Dr. S Weszela" in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29), 4 (1928):24-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1726 .

Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1928)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1928
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1653
AB  - Prvi deo rada o arhivskoj građi o Jevrejima u Srbiji Dr Alkalaj objavio je u "Jevrejskom almanahu za godinu 5688 (1927-1928)". Pošto je građa veoma obimna, podeljena je u tri godišta Jevrejskog almanaha (III, IV i V) i objavljivana u nastavcima. Ovaj vredni rad vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja opisuje arhivsku građu koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. Profesor Đorđević je tu građu stavio na raspolaganje kako bi se mogla objavitu u Jevrejskom Almanahu.
AB  - The first part of the work on archival material about Jews in Serbia was published by Dr. Alkalaj in the "Jewish Almanac for the year 5688 (1927-1928)". Since the material is very extensive, it was divided into three volumes of the Jewish Almanac (III, IV, and V) and continuously published. This valuable work of the chief rabbi Dr. Isac Alcalay describes the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were confiscated and forever destroyed during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr. Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. Professor Djordjevic made the material available so that it could be published in the Jewish Almanac.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
T1  - Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji
T1  - Archival material on Jews in Serbia
SP  - 28
EP  - 41
VL  - 4
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1653
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1928",
abstract = "Prvi deo rada o arhivskoj građi o Jevrejima u Srbiji Dr Alkalaj objavio je u "Jevrejskom almanahu za godinu 5688 (1927-1928)". Pošto je građa veoma obimna, podeljena je u tri godišta Jevrejskog almanaha (III, IV i V) i objavljivana u nastavcima. Ovaj vredni rad vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja opisuje arhivsku građu koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. Profesor Đorđević je tu građu stavio na raspolaganje kako bi se mogla objavitu u Jevrejskom Almanahu., The first part of the work on archival material about Jews in Serbia was published by Dr. Alkalaj in the "Jewish Almanac for the year 5688 (1927-1928)". Since the material is very extensive, it was divided into three volumes of the Jewish Almanac (III, IV, and V) and continuously published. This valuable work of the chief rabbi Dr. Isac Alcalay describes the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were confiscated and forever destroyed during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr. Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. Professor Djordjevic made the material available so that it could be published in the Jewish Almanac.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)",
title = "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji, Archival material on Jews in Serbia",
pages = "28-41",
volume = "4",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1653"
}
Alkalaj, I.. (1928). Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 4, 28-41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1653
Alkalaj I. Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29). 1928;4:28-41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1653 .
Alkalaj, Isak, "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji" in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29), 4 (1928):28-41,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1653 .

Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine

Alcalay, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1928)

TY  - GEN
AU  - Alcalay, Isak
PY  - 1928
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1651
AB  - Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5689. godina po skraćenom sistemu zove se još 689. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u utorak. Ona je po redu, osma godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a peta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu.
AB  - The Jewish calendar for the year 5689 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 15, 1928, to October 4, 1929. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
T1  - Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine
T1  - Jewish calendar for the year 5689 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 15, 1928 to October 4, 1929
SP  - 5
EP  - 18
VL  - 4
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1651
ER  - 
@misc{
author = "Alcalay, Isak",
year = "1928",
abstract = "Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5689. godina po skraćenom sistemu zove se još 689. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u utorak. Ona je po redu, osma godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a peta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu., The Jewish calendar for the year 5689 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 15, 1928, to October 4, 1929. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)",
title = "Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine, Jewish calendar for the year 5689 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 15, 1928 to October 4, 1929",
pages = "5-18",
volume = "4",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1651"
}
Alcalay, I.. (1928). Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 4, 5-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1651
Alcalay I. Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29). 1928;4:5-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1651 .
Alcalay, Isak, "Jevrejski kalendar za godinu 5689 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 15. septembra 1928. do 4. oktobra 1929. godine" in Jevrejski almanah za godinu 5689 (1928/29), 4 (1928):5-18,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1651 .

Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine

Alcalay, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S, 1927)

TY  - GEN
AU  - Alcalay, Isak
PY  - 1927
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1604
AB  - Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5688. godina po skraćenom sistemu zove se još 688. Ona je redovna Prosta godina sa 12 meseci, 50 subota, 355 dana. Ona je po redu, sedma godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a četvrta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu.
AB  - The Jewish calendar for the year 5688 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 27, 1927, to September 14, 1928. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)
T1  - Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine
SP  - 5
EP  - 17
VL  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1604
ER  - 
@misc{
author = "Alcalay, Isak",
year = "1927",
abstract = "Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvorenja sveta odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5688. godina po skraćenom sistemu zove se još 688. Ona je redovna Prosta godina sa 12 meseci, 50 subota, 355 dana. Ona je po redu, sedma godina 300-tog mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a četvrta godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine SHS moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu., The Jewish calendar for the year 5688 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 27, 1927, to September 14, 1928. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)",
title = "Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine",
pages = "5-17",
volume = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1604"
}
Alcalay, I.. (1927). Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 3, 5-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1604
Alcalay I. Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine. in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28). 1927;3:5-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1604 .
Alcalay, Isak, "Jevrejski kalendar za godinu 5688 od stvoranja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 27. septembra 1927. do 14. septembra 1928. godine" in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28), 3 (1927):5-17,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1604 .

Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S, 1927)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1927
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1606
AB  - Tema ovog vrednog rada vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja je arhivska građa koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali  građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog  etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. U prvom delu rada dr Alkalaj je prikazao povoljne istorijske okolnosti koje su se odnosile na Jevreje za vreme vladavine kneza Miloša. Istakao je i nekoliko poznatih i zaslužnih porodica i članova jevrejske zajednice za koje je nalazio podatke u Državnoj arhivi. Na prvom mestu bili su to David Hajim i njegovi sinovi koji su bili u bliskim prijateljskim i poslovnim vezama sa knezom Milošem, zatim porodice Halfon, Suzin, Ruso, Ozer, Farhi i tadašnji rabin Avram Isak Pardo. U drugom delu rada dr Alkalaj je opisao građu koju je u Arhivu našao posle rata. Građa je bila uredno sakupljena i obeležena pod naslovom "Jevreji". Od 80 dokumenata izabrao je one koji su bili najkarakterističniji i najvažniji za istoriju i život srpskih Jevreja u 19. veku. Građu je rasporedio po hronološkom redu, neke dokumente izneo je u celosti a neke samo u izvodu.
AB  - The topic of this valuable work of the chief rabbi Dr Isak Alkalaj is the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were destroyed and confiscated during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. In the first part of the paper, Dr Alkalaj presented the favourable historical circumstances that referred to the Jews during the reign of Prince Miloš. He also pointed out several well-known and deserving families and members of the Jewish community for which he found data in the State Archives. In the first place, it was David Hajim and his sons who were in close friendly and business relations with Prince Miloš, then the families Halfon, Suzin, Ruso, Ozer, Farhi and the then rabbi Avram Isak Pardo. In the second part of the paper, Dr Alkalaj described the material he found in the Archives after the war. The material was orderly collected and marked under the title "Jews". From 80 documents, he chose the ones that were the most characteristic and most important for the history and life of Serbian Jews in the 19th century. He arranged the material in chronological order, he presented some documents in their entirety and some only in an excerpt.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)
T1  - Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji
T1  - Archival material on Jews in Serbia
SP  - 21
EP  - 44
VL  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1606
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1927",
abstract = "Tema ovog vrednog rada vrhovnog rabina dr Isaka Alkalaja je arhivska građa koja je postojala u Državnoj arhivi osnovanoj još 1900. godine. U Arhivu su bili čuvani mnogi važni dokumenti koji su, na žalost, za vreme Prvog svetskog rata uništeni, zaplenjeni i zauvek propali. Među tim dokumentima nalazio se i veliki broj onih koji su se neposredno ili posredno odnosili na Jevreje. Ipak, deo ovih dokumenata spasen je od zaborava jer su ih pojedini naučnici koji su prikupljali  građu o prošlosti Jevreja sačuvali u svojim zabeleška a delom i štampali. Naročito je značajan rad poznatog  etnologa i folkloriste, univerzitetskog profesora dr Tihomira R. Đorđevića, koji je obradio i objavio najveći deo te predratne Arhive u svojim kulturnim i istorijskim spisima i raspravama. U prvom delu rada dr Alkalaj je prikazao povoljne istorijske okolnosti koje su se odnosile na Jevreje za vreme vladavine kneza Miloša. Istakao je i nekoliko poznatih i zaslužnih porodica i članova jevrejske zajednice za koje je nalazio podatke u Državnoj arhivi. Na prvom mestu bili su to David Hajim i njegovi sinovi koji su bili u bliskim prijateljskim i poslovnim vezama sa knezom Milošem, zatim porodice Halfon, Suzin, Ruso, Ozer, Farhi i tadašnji rabin Avram Isak Pardo. U drugom delu rada dr Alkalaj je opisao građu koju je u Arhivu našao posle rata. Građa je bila uredno sakupljena i obeležena pod naslovom "Jevreji". Od 80 dokumenata izabrao je one koji su bili najkarakterističniji i najvažniji za istoriju i život srpskih Jevreja u 19. veku. Građu je rasporedio po hronološkom redu, neke dokumente izneo je u celosti a neke samo u izvodu., The topic of this valuable work of the chief rabbi Dr Isak Alkalaj is the archival material that existed in the State Archives founded in 1900. Many important documents were kept in the Archive, which, unfortunately, were destroyed and confiscated during the First World War. Among those documents were a large number of those who directly or indirectly referred to Jews. However, some of these documents were saved from oblivion because some scholars who collected material on the past of the Jews kept them in their notes and partly printed them. The work of the well-known ethnologist and folklorist, university professor Dr Tihomir R. Đorđević, who processed and published most of the pre-war Archive in his cultural and historical writings and discussions, is especially significant. In the first part of the paper, Dr Alkalaj presented the favourable historical circumstances that referred to the Jews during the reign of Prince Miloš. He also pointed out several well-known and deserving families and members of the Jewish community for which he found data in the State Archives. In the first place, it was David Hajim and his sons who were in close friendly and business relations with Prince Miloš, then the families Halfon, Suzin, Ruso, Ozer, Farhi and the then rabbi Avram Isak Pardo. In the second part of the paper, Dr Alkalaj described the material he found in the Archives after the war. The material was orderly collected and marked under the title "Jews". From 80 documents, he chose the ones that were the most characteristic and most important for the history and life of Serbian Jews in the 19th century. He arranged the material in chronological order, he presented some documents in their entirety and some only in an excerpt.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)",
title = "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji, Archival material on Jews in Serbia",
pages = "21-44",
volume = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1606"
}
Alkalaj, I.. (1927). Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji. in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 3, 21-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1606
Alkalaj I. Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji. in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28). 1927;3:21-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1606 .
Alkalaj, Isak, "Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji" in Jevrejski almanah za godinu 5688 (1927/28), 3 (1927):21-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1606 .

Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine.

Alcalay, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1926)

TY  - GEN
AU  - Alcalay, Isak
PY  - 1926
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1578
AB  - Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5687. godina po skraćenom sistemu zove se još 687-ma. Ona je defektna Prestupna Godina sa 13 meseci, 55 subota, 383 dana. Počinje u četvrtak, a prvi dan Pashe pada u nedelju. Ona je, po redu, petnaesta 299-og mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a treća godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu.
AB  - The Jewish calendar for the year 5687 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 9, 1926, to September 26, 1927. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5687 (1926/27)
T1  - Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine.
T1  - Jewish calendar for the year 5687 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 9, 1926 to September 26, 1927.
SP  - 9
EP  - 22
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1578
ER  - 
@misc{
author = "Alcalay, Isak",
year = "1926",
abstract = "Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine sredio je vrhovni rabin dr Isak Alcalay. Jevrejska 5687. godina po skraćenom sistemu zove se još 687-ma. Ona je defektna Prestupna Godina sa 13 meseci, 55 subota, 383 dana. Počinje u četvrtak, a prvi dan Pashe pada u nedelju. Ona je, po redu, petnaesta 299-og mesečevog (lunarnog) kruga od 19, a treća godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu., The Jewish calendar for the year 5687 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 9, 1926, to September 26, 1927. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5687 (1926/27)",
title = "Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine., Jewish calendar for the year 5687 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 9, 1926 to September 26, 1927.",
pages = "9-22",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1578"
}
Alcalay, I.. (1926). Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine.. in Jevrejski almanah za godinu 5687 (1926/27)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 2, 9-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1578
Alcalay I. Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine.. in Jevrejski almanah za godinu 5687 (1926/27). 1926;2:9-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1578 .
Alcalay, Isak, "Jevrejski kalendar za godinu 5687 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 9. septembra 1926. do 26. septembra 1927. godine." in Jevrejski almanah za godinu 5687 (1926/27), 2 (1926):9-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1578 .

Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1925)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1925
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1553
AB  - Dr Isak Alkalaj u radu "Jevrejske knjige štampane u Beogradu" daje iscrpnu analizu kulturnog života Jevreja pre, za vreme i nakon nastanka prvih štampanih knjiga i prvih štamparija u Beogradu. U kratkom istorijskom pregledu Alkalaj navodi da su u duhovnom i verskom pogledu beogradski Jevreji zavisili od Soluna, iako je u nekoliko mahova Beograd sa svojim verskim predstavnicima bio na zavidnoj visini. U okviru zajednice beogradskih Jevreja radili su zaslužni rabini i naučnici, pisali knjige i blagotovorno uticali ne samo na lokalne nego i na ostale balkanske Jevreje. To su bili pioniri nauke i religije koji su školovani u inistranstvu i koji su svoju ulogu i zadatak shvatali kao najvažniju misiju. Iako su u to vreme Jevreji u Srbiji doživljavali ekonomski progres, njihov kulturni razvitak teško bi se mogao ostvariti bez rabina. I. Alkalaj pominje nekoliko najzaslužnijih i najuglednijih rabina: Juda Lerma, Josef Almuznino, Solomon Šalem i Josef Finci. Oni su, kao beogradski rabini, pisali verske knjige i bili književnici, naučnici i prosvetitelji skromnijih razmera ali zaslužni i spremni za doba u kome su živeli i delali. Kao čuvari vere i tradicije  težili su da sačuvaju ono što su nasledili od predaka i odlučili da štampaju najpotrebnije jevrejske knjige. Kako je Beograd, početkom 19. veka bio bez jevrejske štamparije beogradski Jevreji odlaze u Beč da štampaju potrebne religiozne knjige. Sa kulturnim napretkom mlade kneževine Srbije za vladavine kneza Miloša, uporedo su napredovali i beogradski Jevreji. Bili su dobro  organizovani u svojoj zajednici i zajedno sa rabinima težili da očuvaju svoje običaje, da stiču i pribave sva ona znanja koja su potrebna pobožnim i  svesnim Jevrejima. Godina 1837. je jedna od veoma važnih u istoriji beogradskih Jevreja jer su te godine dobili svoju prvu jevrejsku štampariju i od tada ne prestaju štampati i izdavati jevrejske knjige. Jevrejska štamparija u Beogradu postala je ubrzo na glasu, pa su i pisci iz Bosne, Bugarske i Turske dolazili u Beograd da štampaju svoja dela. Tako Beograd postaje pravi prosvetni centar ne samo za Jevreje u Kneževini već i za Jevreje svih okolnih oblasti. Od 1837 do 1904. godine štampano je 59 knjiga koje je dr Alkalaj bibliografski pobrojao i opisao u ovom radu. Nakon ovog popisa sledi i detaljna analiza o izboru knjiga za štampanje, tehničkim poslovima, tipografima, tiražu i sl. Poseban deo odnosi se na donatore (dobrotvore) koji su svojim prilozima pomagali izdavačku delatnost. Alkalaj napominje da su zbog ove okolnosti mnoga imena pojedinaca i uglednih porodica sačuvana od zaborava i navodi njihova imena. U zaključnom delu konstatuje da je izdavanje jevrejskih i jevrejsko-španskih knjiga trajalo sve do prvih godina prošloga veka, kada se već vidno osećao uticaj nove kulture i novih ideja. Mlada srpska država brzo je napredovala želeći da postigne sve ono u čemu je zaostala. Patrijarhalni život počeo se gubiti i Jevreji, do tada odvojeno vaspitavani, izašli su iz geta i postali deo srpskog društva. Sa školovanjem sve većeg broja jevrejske dece u srpskim školama širio se i srpski jezik koji je već ulazio u jevrejske domove. Srpskim jezikom uskoro se počelo govoriti i pisati i od tada se više nisu štampale jevrejske knjige.
AB  - Dr. Isak Alkalaj in his work "Jewish books printed in Belgrade" gives an exhaustive analysis of the cultural life of Jews before, during, and after the appearance of the first printed books and the first printing houses in Belgrade. In a brief historical review, Alkalaj states that spiritually and religiously, the Jews of Belgrade depended on Thessaloniki, although on several occasions Belgrade was at an enviable height in terms of its religious representatives. Within the community of Belgrade Jews, deserving rabbis and scientists worked, wrote books, and had a beneficial influence not only on local but also on other Balkan Jews. These were pioneers of science and religion who were educated abroad and who understood their role and task as the most important mission. Although Jews in Serbia were experiencing economic progress at the time, their cultural development could hardly have been achieved without the rabbis. Dr. Alkalaj mentions several of the most deserving and distinguished rabbis: Juda Lerma, Josef Almuznino, Solomon Shalem, and Josef Finci. They, like Belgrade rabbis, wrote religious books and were writers, scientists, and educators of modest proportions, but deserving and ready for the age in which they lived and worked. As guardians of religion and tradition, they strived to preserve what they inherited from their ancestors and decided to print the most necessary Jewish books. As Belgrade was without a Jewish printing house at the beginning of the 19th century, Belgrade Jews went to Vienna to print the necessary religious books. With the cultural progress of the young principality of Serbia during the reign of Prince Miloš, the Jews of Belgrade also progressed. They were well organized in their community and, together with the rabbis, sought to preserve their customs, to acquire all the knowledge that religious and conscious Jews needed. The year 1837 is one of the most important in the history of Belgrade Jews because in that year they got their first Jewish printing house and since then they have not stopped printing and publishing Jewish books. The Jewish printing house in Belgrade soon became famous, so writers from Bosnia, Bulgaria, and Turkey came to Belgrade to print their works. Thus, Belgrade became a real educational center not only for the Jews in the principality, but also for the Jews of all the surrounding areas. From 1837 to 1904, 59 books were printed, which Alkalaj bibliographically listed and described in this paper. This list is followed by a detailed analysis of the selection of books for printing, technical work, typographers, circulation, etc. A special part refers to donors (benefactors) who helped the publishing with their contributions. Alkalaj notes that due to this circumstance, many names of individuals and respectable families have been preserved from oblivion and cites their names. In the concluding part, he states that the publishing of Jewish and Judeo-Spanish books lasted until the first years of the last century when the influence of a new culture and new ideas was already clearly felt. The young Serbian state progressed quickly, wanting to achieve everything it lagged behind. Patriarchal life began to be lost and the Jews, who had been brought up separately until then, came out of the ghetto and became part of Serbian society. With the education and increasing number of Jewish children in Serbian schools, the Serbian language spread and already entered Jewish homes. The Serbian language soon began to be spoken and written, and since then Jewish books have not been printed.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
T1  - Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku
T1  - Jewish books printed in Belgrade: contributions to the cultural life of Belgrade Jews in the last century
SP  - 132
EP  - 144
VL  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1553
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1925",
abstract = "Dr Isak Alkalaj u radu "Jevrejske knjige štampane u Beogradu" daje iscrpnu analizu kulturnog života Jevreja pre, za vreme i nakon nastanka prvih štampanih knjiga i prvih štamparija u Beogradu. U kratkom istorijskom pregledu Alkalaj navodi da su u duhovnom i verskom pogledu beogradski Jevreji zavisili od Soluna, iako je u nekoliko mahova Beograd sa svojim verskim predstavnicima bio na zavidnoj visini. U okviru zajednice beogradskih Jevreja radili su zaslužni rabini i naučnici, pisali knjige i blagotovorno uticali ne samo na lokalne nego i na ostale balkanske Jevreje. To su bili pioniri nauke i religije koji su školovani u inistranstvu i koji su svoju ulogu i zadatak shvatali kao najvažniju misiju. Iako su u to vreme Jevreji u Srbiji doživljavali ekonomski progres, njihov kulturni razvitak teško bi se mogao ostvariti bez rabina. I. Alkalaj pominje nekoliko najzaslužnijih i najuglednijih rabina: Juda Lerma, Josef Almuznino, Solomon Šalem i Josef Finci. Oni su, kao beogradski rabini, pisali verske knjige i bili književnici, naučnici i prosvetitelji skromnijih razmera ali zaslužni i spremni za doba u kome su živeli i delali. Kao čuvari vere i tradicije  težili su da sačuvaju ono što su nasledili od predaka i odlučili da štampaju najpotrebnije jevrejske knjige. Kako je Beograd, početkom 19. veka bio bez jevrejske štamparije beogradski Jevreji odlaze u Beč da štampaju potrebne religiozne knjige. Sa kulturnim napretkom mlade kneževine Srbije za vladavine kneza Miloša, uporedo su napredovali i beogradski Jevreji. Bili su dobro  organizovani u svojoj zajednici i zajedno sa rabinima težili da očuvaju svoje običaje, da stiču i pribave sva ona znanja koja su potrebna pobožnim i  svesnim Jevrejima. Godina 1837. je jedna od veoma važnih u istoriji beogradskih Jevreja jer su te godine dobili svoju prvu jevrejsku štampariju i od tada ne prestaju štampati i izdavati jevrejske knjige. Jevrejska štamparija u Beogradu postala je ubrzo na glasu, pa su i pisci iz Bosne, Bugarske i Turske dolazili u Beograd da štampaju svoja dela. Tako Beograd postaje pravi prosvetni centar ne samo za Jevreje u Kneževini već i za Jevreje svih okolnih oblasti. Od 1837 do 1904. godine štampano je 59 knjiga koje je dr Alkalaj bibliografski pobrojao i opisao u ovom radu. Nakon ovog popisa sledi i detaljna analiza o izboru knjiga za štampanje, tehničkim poslovima, tipografima, tiražu i sl. Poseban deo odnosi se na donatore (dobrotvore) koji su svojim prilozima pomagali izdavačku delatnost. Alkalaj napominje da su zbog ove okolnosti mnoga imena pojedinaca i uglednih porodica sačuvana od zaborava i navodi njihova imena. U zaključnom delu konstatuje da je izdavanje jevrejskih i jevrejsko-španskih knjiga trajalo sve do prvih godina prošloga veka, kada se već vidno osećao uticaj nove kulture i novih ideja. Mlada srpska država brzo je napredovala želeći da postigne sve ono u čemu je zaostala. Patrijarhalni život počeo se gubiti i Jevreji, do tada odvojeno vaspitavani, izašli su iz geta i postali deo srpskog društva. Sa školovanjem sve većeg broja jevrejske dece u srpskim školama širio se i srpski jezik koji je već ulazio u jevrejske domove. Srpskim jezikom uskoro se počelo govoriti i pisati i od tada se više nisu štampale jevrejske knjige., Dr. Isak Alkalaj in his work "Jewish books printed in Belgrade" gives an exhaustive analysis of the cultural life of Jews before, during, and after the appearance of the first printed books and the first printing houses in Belgrade. In a brief historical review, Alkalaj states that spiritually and religiously, the Jews of Belgrade depended on Thessaloniki, although on several occasions Belgrade was at an enviable height in terms of its religious representatives. Within the community of Belgrade Jews, deserving rabbis and scientists worked, wrote books, and had a beneficial influence not only on local but also on other Balkan Jews. These were pioneers of science and religion who were educated abroad and who understood their role and task as the most important mission. Although Jews in Serbia were experiencing economic progress at the time, their cultural development could hardly have been achieved without the rabbis. Dr. Alkalaj mentions several of the most deserving and distinguished rabbis: Juda Lerma, Josef Almuznino, Solomon Shalem, and Josef Finci. They, like Belgrade rabbis, wrote religious books and were writers, scientists, and educators of modest proportions, but deserving and ready for the age in which they lived and worked. As guardians of religion and tradition, they strived to preserve what they inherited from their ancestors and decided to print the most necessary Jewish books. As Belgrade was without a Jewish printing house at the beginning of the 19th century, Belgrade Jews went to Vienna to print the necessary religious books. With the cultural progress of the young principality of Serbia during the reign of Prince Miloš, the Jews of Belgrade also progressed. They were well organized in their community and, together with the rabbis, sought to preserve their customs, to acquire all the knowledge that religious and conscious Jews needed. The year 1837 is one of the most important in the history of Belgrade Jews because in that year they got their first Jewish printing house and since then they have not stopped printing and publishing Jewish books. The Jewish printing house in Belgrade soon became famous, so writers from Bosnia, Bulgaria, and Turkey came to Belgrade to print their works. Thus, Belgrade became a real educational center not only for the Jews in the principality, but also for the Jews of all the surrounding areas. From 1837 to 1904, 59 books were printed, which Alkalaj bibliographically listed and described in this paper. This list is followed by a detailed analysis of the selection of books for printing, technical work, typographers, circulation, etc. A special part refers to donors (benefactors) who helped the publishing with their contributions. Alkalaj notes that due to this circumstance, many names of individuals and respectable families have been preserved from oblivion and cites their names. In the concluding part, he states that the publishing of Jewish and Judeo-Spanish books lasted until the first years of the last century when the influence of a new culture and new ideas was already clearly felt. The young Serbian state progressed quickly, wanting to achieve everything it lagged behind. Patriarchal life began to be lost and the Jews, who had been brought up separately until then, came out of the ghetto and became part of Serbian society. With the education and increasing number of Jewish children in Serbian schools, the Serbian language spread and already entered Jewish homes. The Serbian language soon began to be spoken and written, and since then Jewish books have not been printed.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)",
title = "Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku, Jewish books printed in Belgrade: contributions to the cultural life of Belgrade Jews in the last century",
pages = "132-144",
volume = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1553"
}
Alkalaj, I.. (1925). Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 1, 132-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1553
Alkalaj I. Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26). 1925;1:132-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1553 .
Alkalaj, Isak, "Jevrejske knjige štampane u Beogradu: prilozi za kulturni život beogradskih Jevreja u prošlom veku" in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26), 1 (1925):132-144,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1553 .

Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine.

Alcalay, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1925)

TY  - GEN
AU  - Alcalay, Isak
PY  - 1925
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1539
AB  - Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. septembra 1925. do 8. septembra 1926. godine, sredio je dr Isak Alcalay, vrhovni rabin. Jevrejska 5686. godina po skraćenom sistemu zove se još 686-ta. Ona je puna Prosta Godina sa 12 meseci, 51 subotom, 355 dana. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u utorak. Ona je, po redu, četrnaesta godina 299-og mesečevog (Iunarnog) kruga od 19, a druga godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu.
AB  - Jewish calendar for the year 5686 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 19, 1925, to September 8, 1926. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
T1  - Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine.
T1  - The Jewish calendar for the year 5686 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 19, 1925 to September 8, 1926.
SP  - 17
EP  - 29
VL  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1539
ER  - 
@misc{
author = "Alcalay, Isak",
year = "1925",
abstract = "Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. septembra 1925. do 8. septembra 1926. godine, sredio je dr Isak Alcalay, vrhovni rabin. Jevrejska 5686. godina po skraćenom sistemu zove se još 686-ta. Ona je puna Prosta Godina sa 12 meseci, 51 subotom, 355 dana. Počinje u subotu, a prvi dan Pashe pada u utorak. Ona je, po redu, četrnaesta godina 299-og mesečevog (Iunarnog) kruga od 19, a druga godina od 204-og sunčevog kruga od 28 godina, računajući od stvorenja sveta. Vreme početka svake subote u ovom kalendaru važi samo za Beograd; ostala mesta Kraljevine moraju se upravljati prema zalasku sunca u svakom mestu posebno. Tekufot (Solstitia) izračunate su po Mar Samuelu., Jewish calendar for the year 5686 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new calendar, from September 19, 1925, to September 8, 1926. Arranged by chief rabbi Dr. Isac Alcalay. Valid for Belgrade.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)",
title = "Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine., The Jewish calendar for the year 5686 from the creation of the world, which corresponds to the civil year according to the new, from September 19, 1925 to September 8, 1926.",
pages = "17-29",
volume = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1539"
}
Alcalay, I.. (1925). Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine.. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 1, 17-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1539
Alcalay I. Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine.. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26). 1925;1:17-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1539 .
Alcalay, Isak, "Jevrejski kalendar za godinu 5686 od stvorenja sveta, koja odgovara građanskoj godini po novom, od 19. Septembra 1925. do 8. Septembra 1926. godine." in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26), 1 (1925):17-29,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1539 .

Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu]

Alkalaj, Isak

(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1925)

TY  - JOUR
AU  - Alkalaj, Isak
PY  - 1925
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1536
AB  - Po završetku Prvog svetskog rata, novostvorena država Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), ulazi u period mira, stabilizacije i razvoja. Države koje su ušle u sastav SHS imaju različite istorije, mentalitete i kulture, kao i Jevreji koji iz njih potiču. Zbog toga se u Beogradu i Zagrebu drže kongresi na kojima se ciljevi jevrejske zajednice usaglašavaju i formira nova organizacija svih Jevreja sa teritorije SHS a Savez rabina pokreće zbornik "Jevrejski almanah". 
Ovaj zbornik je izlazio od 1925. do 1929. godine u Vršcu u izdanju Saveza rabina Kraljevine SHS, na srpskohrvatskom i nemačkom jeziku. Izašlo je pet brojeva. Časopis se bavio kulturno-istorijskim, literarnim i verskim pitanjima jevrejstva, značajem narodnih običaja i istorijsko-etnografskim proučavanjem Jevreja. U Predgovoru prvom godištu dr Isak Alkalaj, predsednik Saveza rabina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca govori o razlozima za pokretanje Almanaha.
AB  - After the end of World War I, the newly created state of Serbs, Croats and Slovenes (SCS) entered a period of peace, stabilization, and development. The countries that became part of the SCS have different histories, mentalities and cultures, as well as the Jews who come from them. That is why congresses are held in Belgrade and Zagreb at which the goals of the Jewish community are harmonized and a new organization of all Jews from the territory of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians formed, and the Federation of Rabbis starts printing the collection "Jewish Almanac". This collection was published from 1925 to 1929 in Vršac by the Federation of Rabbis of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, in Serbo-Croatian and German. Five issues came out. The magazine dealt with cultural-historical, literary, and religious issues of Judaism, the importance of folk customs, and the historical-ethnographic study of Jews. In the Preface to the first year Dr. Isak Alkalaj, President of the Federation of Rabbis of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, talks about the reasons for publishing the Almanac.
PB  - Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.
T2  - Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
T1  - Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu]
T1  - Foreword [Jewish Almanac for 5686 (1925/26)]
SP  - 5
EP  - 8
VL  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1536
ER  - 
@article{
author = "Alkalaj, Isak",
year = "1925",
abstract = "Po završetku Prvog svetskog rata, novostvorena država Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), ulazi u period mira, stabilizacije i razvoja. Države koje su ušle u sastav SHS imaju različite istorije, mentalitete i kulture, kao i Jevreji koji iz njih potiču. Zbog toga se u Beogradu i Zagrebu drže kongresi na kojima se ciljevi jevrejske zajednice usaglašavaju i formira nova organizacija svih Jevreja sa teritorije SHS a Savez rabina pokreće zbornik "Jevrejski almanah". 
Ovaj zbornik je izlazio od 1925. do 1929. godine u Vršcu u izdanju Saveza rabina Kraljevine SHS, na srpskohrvatskom i nemačkom jeziku. Izašlo je pet brojeva. Časopis se bavio kulturno-istorijskim, literarnim i verskim pitanjima jevrejstva, značajem narodnih običaja i istorijsko-etnografskim proučavanjem Jevreja. U Predgovoru prvom godištu dr Isak Alkalaj, predsednik Saveza rabina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca govori o razlozima za pokretanje Almanaha., After the end of World War I, the newly created state of Serbs, Croats and Slovenes (SCS) entered a period of peace, stabilization, and development. The countries that became part of the SCS have different histories, mentalities and cultures, as well as the Jews who come from them. That is why congresses are held in Belgrade and Zagreb at which the goals of the Jewish community are harmonized and a new organization of all Jews from the territory of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians formed, and the Federation of Rabbis starts printing the collection "Jewish Almanac". This collection was published from 1925 to 1929 in Vršac by the Federation of Rabbis of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, in Serbo-Croatian and German. Five issues came out. The magazine dealt with cultural-historical, literary, and religious issues of Judaism, the importance of folk customs, and the historical-ethnographic study of Jews. In the Preface to the first year Dr. Isak Alkalaj, President of the Federation of Rabbis of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, talks about the reasons for publishing the Almanac.",
publisher = "Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.",
journal = "Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)",
title = "Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu], Foreword [Jewish Almanac for 5686 (1925/26)]",
pages = "5-8",
volume = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1536"
}
Alkalaj, I.. (1925). Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu]. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26)
Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S.., 1, 5-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1536
Alkalaj I. Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu]. in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26). 1925;1:5-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1536 .
Alkalaj, Isak, "Predgovor [Jevrejski almanah za 5686 (1925/26) godinu]" in Jevrejski almanah za godinu 5686 (1925/26), 1 (1925):5-8,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1536 .