Vidaković Petrov, Krinka

Link to this page

Authority KeyName Variants
2a6e0d73-a49e-482e-bb7c-b4583bacafe1
  • Vidaković Petrov, Krinka (2)
  • Vidaković-Petrov, Krinka (2)
  • Vidaković Petrov, Krinka B. (1)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire"

Vidaković Petrov, Krinka B.

(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Vidaković Petrov, Krinka B.
PY  - 2021
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2130
AB  - Since the works of Hinko Gottlieb marking its inception, Yugoslav Holocaust literature has evolved through several phases which we seek to identify and explain in terms of a double perspective - one showing traits it shares with the global development of Holocaust literature and another showing certain specifics of this corpus in the Yugoslav literary framework. Special attention will be dedicated to one of the key issues of Holocaust literature - the complex relationship between fact and fiction, documentary material and the literary devices used to process it and produce literature, the latter viewed in contrast to testimonial writing. The final goal is to show why Aleksandar Petrov's novel "Like Gold in Fire" holds a key position in the process of rethinking the Holocaust novel, especially in the post-Yugoslav period.
AB  - Dela Hinka Gotliba obeležavaju početak književnosti Holokausta u Jugoslaviji. Nјenu prvu fazu predstavlјaju dela pisana u realnom vremenu, a njen dominantni žanr je dnevnik, mada upravo Gotlibova dela jasno odudaraju od ovog obrasca. Kasnije dolazi do pomeranja od testimonijalne književnosti s jasnom autobiografskom podlogom ka fikcionalizaciji građe i njenoj obradi složenijim književnim tehnikama, pri čemu se već početkom šezdesetih godina postavilo klјučno pitanje književnosti Holokausta, a i istorijskog romana uopšte, koje se tiče odnosa između dokumenta i fikcije, kao i pitanje uticaja književnih tehnika i prosedea na prezentaciju istorijske „stvarnosti” u književnom delu (sagledanom u kontrastu prema diskursu tipičnom za pisanje koje nema prevashodnu književnu funkciju). Jugoslovenska književnost Holokausta deli osnovne osobine i sledi magistralne pravce razvoja svetske književnosti pisane na temu Holokausta, ali istovremeno ispolјava i neke specifičnosti koje izviru iz društvene i političke sredine u kojoj se razvijala, a posebno iz epskog, ideologiziranog i politizovanog posleratnog tumačenja ratnih zbivanja pretočenih u jedan dominantni društveni narativ kojem se jugoslovenska književnost Holokausta prilagođavala. Klјučno mesto u njenom kasnijem razvoju, naročito u nastanku novih formi koje će se pojaviti u postjugoslovenskom razdoblјu, zauzima roman "Kao zlato u vatri" Aleksandra Petrova, koji je primenio više novina u pristupu ovoj temi i njenoj književnoj obradi i time modernizovao roman Holokausta u postjugoslovenskom kontekstu.
PB  - Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet
T2  - Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet
T1  - Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire"
T1  - Novo sagledavanјe romana Holokausta u Jugoslaviji: od Hinka Gotliba do romana "Kao zlato u vatri" Aleksandra Petrova
SP  - 225
EP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2130
ER  - 
@inbook{
author = "Vidaković Petrov, Krinka B.",
year = "2021",
abstract = "Since the works of Hinko Gottlieb marking its inception, Yugoslav Holocaust literature has evolved through several phases which we seek to identify and explain in terms of a double perspective - one showing traits it shares with the global development of Holocaust literature and another showing certain specifics of this corpus in the Yugoslav literary framework. Special attention will be dedicated to one of the key issues of Holocaust literature - the complex relationship between fact and fiction, documentary material and the literary devices used to process it and produce literature, the latter viewed in contrast to testimonial writing. The final goal is to show why Aleksandar Petrov's novel "Like Gold in Fire" holds a key position in the process of rethinking the Holocaust novel, especially in the post-Yugoslav period., Dela Hinka Gotliba obeležavaju početak književnosti Holokausta u Jugoslaviji. Nјenu prvu fazu predstavlјaju dela pisana u realnom vremenu, a njen dominantni žanr je dnevnik, mada upravo Gotlibova dela jasno odudaraju od ovog obrasca. Kasnije dolazi do pomeranja od testimonijalne književnosti s jasnom autobiografskom podlogom ka fikcionalizaciji građe i njenoj obradi složenijim književnim tehnikama, pri čemu se već početkom šezdesetih godina postavilo klјučno pitanje književnosti Holokausta, a i istorijskog romana uopšte, koje se tiče odnosa između dokumenta i fikcije, kao i pitanje uticaja književnih tehnika i prosedea na prezentaciju istorijske „stvarnosti” u književnom delu (sagledanom u kontrastu prema diskursu tipičnom za pisanje koje nema prevashodnu književnu funkciju). Jugoslovenska književnost Holokausta deli osnovne osobine i sledi magistralne pravce razvoja svetske književnosti pisane na temu Holokausta, ali istovremeno ispolјava i neke specifičnosti koje izviru iz društvene i političke sredine u kojoj se razvijala, a posebno iz epskog, ideologiziranog i politizovanog posleratnog tumačenja ratnih zbivanja pretočenih u jedan dominantni društveni narativ kojem se jugoslovenska književnost Holokausta prilagođavala. Klјučno mesto u njenom kasnijem razvoju, naročito u nastanku novih formi koje će se pojaviti u postjugoslovenskom razdoblјu, zauzima roman "Kao zlato u vatri" Aleksandra Petrova, koji je primenio više novina u pristupu ovoj temi i njenoj književnoj obradi i time modernizovao roman Holokausta u postjugoslovenskom kontekstu.",
publisher = "Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet",
journal = "Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet",
booktitle = "Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire", Novo sagledavanјe romana Holokausta u Jugoslaviji: od Hinka Gotliba do romana "Kao zlato u vatri" Aleksandra Petrova",
pages = "225-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2130"
}
Vidaković Petrov, K. B.. (2021). Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire". in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet
Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet., 225-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2130
Vidaković Petrov KB. Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire". in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet. 2021;:225-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2130 .
Vidaković Petrov, Krinka B., "Rethinking the Holocaust novel in Yugoslavia: from Hinko Gottlieb to Aleksandar Petrov's "Like Gold in Fire"" in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet (2021):225-237,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2130 .

Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia

Vidaković Petrov, Krinka

(Warszawa : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Vidaković Petrov, Krinka
PY  - 2020
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2420
AB  - The study focuses on Fanika as an example of documentary writing by first and second-generation survivors, i.e. women in the mother-daughter relationship (Hanna Altarac/Fanika Lučić and Branka Jovičić), both from Sarajevo, Yugoslavia. The timeline of the life story of Hanna/Fanika, born in 1922 in a Sephardic family from Sarajevo, coincides on the macro level with the history of Yugoslavia (the establishment of the state and the interwar period, World War Two and the Holocaust, the postwar socialist period, the break-up of the country and post-Yugoslavia), which is important for the contextualization of the narrative. We have analyzed the motivation of first-generation survivor Fanika Lučić to present her memories of the Holocaust, highlighting the importance of communicative memory as an instrument of their transmission to a second-generation survivor as well as the process involved in their transfer from private to the public narrative. Further analysis refers to the generic frames of the narrative, its hybrid character, and its liminal position at a point where biography and autobiography meet and interact. Mediation is a key procedure in Fanika, so attention has been dedicated to determining the degrees of mediation, their variation throughout the narrative and their impact on the substructures (narrative segments). Finally, we have identified, interpreted, and contextualized several gender markers appearing at various levels of the text. In conclusion, the book was designed not only to transmit the Holocaust testimony of Fanika Lučić, but also to provide a biographical account of her life in socialist Yugoslavia, her experience of the war in Bosnia, and the final phase of her life as a Canadian immigrant. Transgenerational memory and gender play a key role in the hybrid structure of this book, which is a welcome contribution to Yugoslav Holocaust literature.
AB  - Artykuł analizuje książkę Fanika jako przykład prozy dokumentalnej, autorstwa dwóch kobiet należących kolejno do pierwszego i drugiego pokolenia ocalałych z Holokaustu. Są to pochodzące z Sarajewa matka i córka - Hanna Altarac/Fanika Lučic i Branka Jovičic. Ramy czasowe historii życia Hanny/Faniki (ur. 1922 w sefardyjskiej rodzinie) zbiegają się z historią Jugosławii (powstanie państwa i okres międzywojenny, II wojna światowa i Holokaust, powojenny socjalistyczny okres, rozpad kraju i okres postjugosłowiański), co stanowi istotny punkt wyjścia dla kontekstualizacji narracji. W artykule poddano analizie zarówno motywację ocalałej z pierwszego pokolenia Faniki Lučić do przedstawienia swoich wspomnień z Holokaustu, podkreślając znaczenie pamięci komunikacyjnej jako narzędzia służącego do przekazywania wspomnień ocalałemu z drugiego pokolenia, jak i proces transferu wspomnień z narracji prywatnej do publicznej. Dalsza analiza odnosi się do ogólnych ram narracji, jej hybrydowego charakteru i jej pozycji liminalnej w punkcie, w którym biografia i autobiografia spotykają się i współdziałają. Ponieważ mediacja jest procedurą kluczową w Fanice, zwrócono uwagę na określenie stopnia mediacji, jej zmienności poprzez narrację, a także jej wpływu na narracyjne podstruktury (segmenty narracyjne). Wreszcie zidentyfikowano, zinterpretowano i osadzono w kontekście kilka wyznaczników płci pojawiających się na różnych poziomach tekstu. Podsumowując, książka miała na celu nie tylko przekazanie świadectwa o Holokauście Faniki Lučić, ale także przedstawienie biograficznego opisu jej życia w socjalistycznej Jugosławii, jej doświadczeń wojny w Bośni i ostatniej fazy jej życia jako imigrantki w Kanadzie. Pamięć międzypokoleniowa i płeć odgrywają kluczową rolę w hybrydowej strukturze tej książki, która wnosi istotny wkład do jugosłowiańskiej literatury Holokaustu.
AB  - Ovo je studija o knjizi Fanika, dokumentarnoj prozi autora koji pripadaju prvoj generaciji koji su preživeli Holokaust i drugoj generaciji koju čine njihova deca. To su majka i ćerka (Hana Altarac / Fanika Lučić i Branka Jovičić), obe iz Sarajeva. Vremenski period obrađen u knjizi obuhvata životnu priču Hane/Fanike, rođene 1922. u jednoj sarajevskoj sefardskoj porodici, priču koja se na makro-nivou podudara s istorijskim trajanjem Jugoslavije (uspostavljanje države i međuratni period, Drugi svetski rat i holokaust, posleratno socijalističko razdoblje, razbijanje zemlje i post-Jugoslovensko vreme), što je važno za kontekstualizaciju ovog narativa. Analizirali smo motivaciju Fanike Lučić da predstavi svoja sećanja na holokaust, naglašavajući pri tome značaj komunikativne memorije kao instrumenta transmisije sećanja, ali i kao procesa njihovog prenošenja iz privatnog domena u sferu javnog diskursa. Dalja analiza odnosi se na žanrovske okvire narativa, njegovo hibridno određenje, kao i njegovu graničnu poziciju koja omogućava susret biografije i autobiografije i njihovu interakciju. Pošto je posredovanje postupak od ključnog značaja u Faniki, posvetili smo pažnju utvrđivanju stepenovanja posredovanja, njegovoj varijaciji kroz narativ, kao i njegovom uticaju na pripovedne substrukture (narativne segmente). Takođe smo identifikovali, tumačili i kontekstualizovali nekoliko rodnih markera koji se javljaju na različitim nivoima teksta. Knjiga Fanika osmišljena je tako da omogući ne samo prenošenje svedočanstva Fanike Lučić o Holokaustu, nego i predstavljanje njenog života u socijalističkoj Jugoslaviji i njenog iskustva rata u Bosni, kao i da pruži uvid u poslednju fazu Fanikinog života - iseljeništva u Kanadi. Transgeneracijska memorija i rod igraju ključnu ulogu u hibridnoj strukturi ove knjige, koja predstavlja dobrodošli doprinos jugoslovenskoj literaturi o Holokaustu.
PB  - Warszawa : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences
T2  - Colloquia Humanistica
T1  - Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia
T1  - Pamięć międzypokoleniowa: od czasów przed Holokaustem do okresu postjugosłowiańskiego
T1  - Transgeneracijsko pamćenje: od pre-Holokausta do post-Jugoslavije
DO  - 10.11649/ch.2020.004
SP  - 33
EP  - 54
IS  - 9
ER  - 
@article{
author = "Vidaković Petrov, Krinka",
year = "2020",
abstract = "The study focuses on Fanika as an example of documentary writing by first and second-generation survivors, i.e. women in the mother-daughter relationship (Hanna Altarac/Fanika Lučić and Branka Jovičić), both from Sarajevo, Yugoslavia. The timeline of the life story of Hanna/Fanika, born in 1922 in a Sephardic family from Sarajevo, coincides on the macro level with the history of Yugoslavia (the establishment of the state and the interwar period, World War Two and the Holocaust, the postwar socialist period, the break-up of the country and post-Yugoslavia), which is important for the contextualization of the narrative. We have analyzed the motivation of first-generation survivor Fanika Lučić to present her memories of the Holocaust, highlighting the importance of communicative memory as an instrument of their transmission to a second-generation survivor as well as the process involved in their transfer from private to the public narrative. Further analysis refers to the generic frames of the narrative, its hybrid character, and its liminal position at a point where biography and autobiography meet and interact. Mediation is a key procedure in Fanika, so attention has been dedicated to determining the degrees of mediation, their variation throughout the narrative and their impact on the substructures (narrative segments). Finally, we have identified, interpreted, and contextualized several gender markers appearing at various levels of the text. In conclusion, the book was designed not only to transmit the Holocaust testimony of Fanika Lučić, but also to provide a biographical account of her life in socialist Yugoslavia, her experience of the war in Bosnia, and the final phase of her life as a Canadian immigrant. Transgenerational memory and gender play a key role in the hybrid structure of this book, which is a welcome contribution to Yugoslav Holocaust literature., Artykuł analizuje książkę Fanika jako przykład prozy dokumentalnej, autorstwa dwóch kobiet należących kolejno do pierwszego i drugiego pokolenia ocalałych z Holokaustu. Są to pochodzące z Sarajewa matka i córka - Hanna Altarac/Fanika Lučic i Branka Jovičic. Ramy czasowe historii życia Hanny/Faniki (ur. 1922 w sefardyjskiej rodzinie) zbiegają się z historią Jugosławii (powstanie państwa i okres międzywojenny, II wojna światowa i Holokaust, powojenny socjalistyczny okres, rozpad kraju i okres postjugosłowiański), co stanowi istotny punkt wyjścia dla kontekstualizacji narracji. W artykule poddano analizie zarówno motywację ocalałej z pierwszego pokolenia Faniki Lučić do przedstawienia swoich wspomnień z Holokaustu, podkreślając znaczenie pamięci komunikacyjnej jako narzędzia służącego do przekazywania wspomnień ocalałemu z drugiego pokolenia, jak i proces transferu wspomnień z narracji prywatnej do publicznej. Dalsza analiza odnosi się do ogólnych ram narracji, jej hybrydowego charakteru i jej pozycji liminalnej w punkcie, w którym biografia i autobiografia spotykają się i współdziałają. Ponieważ mediacja jest procedurą kluczową w Fanice, zwrócono uwagę na określenie stopnia mediacji, jej zmienności poprzez narrację, a także jej wpływu na narracyjne podstruktury (segmenty narracyjne). Wreszcie zidentyfikowano, zinterpretowano i osadzono w kontekście kilka wyznaczników płci pojawiających się na różnych poziomach tekstu. Podsumowując, książka miała na celu nie tylko przekazanie świadectwa o Holokauście Faniki Lučić, ale także przedstawienie biograficznego opisu jej życia w socjalistycznej Jugosławii, jej doświadczeń wojny w Bośni i ostatniej fazy jej życia jako imigrantki w Kanadzie. Pamięć międzypokoleniowa i płeć odgrywają kluczową rolę w hybrydowej strukturze tej książki, która wnosi istotny wkład do jugosłowiańskiej literatury Holokaustu., Ovo je studija o knjizi Fanika, dokumentarnoj prozi autora koji pripadaju prvoj generaciji koji su preživeli Holokaust i drugoj generaciji koju čine njihova deca. To su majka i ćerka (Hana Altarac / Fanika Lučić i Branka Jovičić), obe iz Sarajeva. Vremenski period obrađen u knjizi obuhvata životnu priču Hane/Fanike, rođene 1922. u jednoj sarajevskoj sefardskoj porodici, priču koja se na makro-nivou podudara s istorijskim trajanjem Jugoslavije (uspostavljanje države i međuratni period, Drugi svetski rat i holokaust, posleratno socijalističko razdoblje, razbijanje zemlje i post-Jugoslovensko vreme), što je važno za kontekstualizaciju ovog narativa. Analizirali smo motivaciju Fanike Lučić da predstavi svoja sećanja na holokaust, naglašavajući pri tome značaj komunikativne memorije kao instrumenta transmisije sećanja, ali i kao procesa njihovog prenošenja iz privatnog domena u sferu javnog diskursa. Dalja analiza odnosi se na žanrovske okvire narativa, njegovo hibridno određenje, kao i njegovu graničnu poziciju koja omogućava susret biografije i autobiografije i njihovu interakciju. Pošto je posredovanje postupak od ključnog značaja u Faniki, posvetili smo pažnju utvrđivanju stepenovanja posredovanja, njegovoj varijaciji kroz narativ, kao i njegovom uticaju na pripovedne substrukture (narativne segmente). Takođe smo identifikovali, tumačili i kontekstualizovali nekoliko rodnih markera koji se javljaju na različitim nivoima teksta. Knjiga Fanika osmišljena je tako da omogući ne samo prenošenje svedočanstva Fanike Lučić o Holokaustu, nego i predstavljanje njenog života u socijalističkoj Jugoslaviji i njenog iskustva rata u Bosni, kao i da pruži uvid u poslednju fazu Fanikinog života - iseljeništva u Kanadi. Transgeneracijska memorija i rod igraju ključnu ulogu u hibridnoj strukturi ove knjige, koja predstavlja dobrodošli doprinos jugoslovenskoj literaturi o Holokaustu.",
publisher = "Warszawa : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences",
journal = "Colloquia Humanistica",
title = "Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia, Pamięć międzypokoleniowa: od czasów przed Holokaustem do okresu postjugosłowiańskiego, Transgeneracijsko pamćenje: od pre-Holokausta do post-Jugoslavije",
doi = "10.11649/ch.2020.004",
pages = "33-54",
number = "9"
}
Vidaković Petrov, K.. (2020). Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia. in Colloquia Humanistica
Warszawa : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences.(9), 33-54.
https://doi.org/10.11649/ch.2020.004
Vidaković Petrov K. Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia. in Colloquia Humanistica. 2020;(9):33-54.
doi:10.11649/ch.2020.004 .
Vidaković Petrov, Krinka, "Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia" in Colloquia Humanistica, no. 9 (2020):33-54,
https://doi.org/10.11649/ch.2020.004 . .

Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin

Vidaković Petrov, Krinka

(Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press), 2018)

TY  - JOUR
AU  - Vidaković Petrov, Krinka
PY  - 2018
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2478
AB  - The reasons for researching the works of Yugoslav author Magda Bošan Simin are several: (1) her novel "When the Sour Cherries Bloom" (1958) was probably the first literary representation of the Holocaust written by a woman author in Yugoslavia; (2) Bošan Simin represents the Holocaust in multiple formats (documentary prose, memoir, autobiographical novel); (3) the book "Why They Said Nothing: Mother and Daughter on One and the Same War" (2009, English edition 2015) is a narrative comprised of texts written by both Magda Bošan Simin as a Holocaust survivor and her daughter Nevena Simin as a second-generation Holocaust survivor. The research focuses on Holocaust survivors and their post-Holocaust children, issues of memory in Holocaust representation, types of memory, memory mediation, author’s intentionality, and gender and identity issues.
AB  - Razloga za istraživanja dela jugoslovenske autorke Magde Bošan Simin je nekoliko: (1) njen roman "Kad cvetaju višnje" (1958.) verovatno prvi književni prikaz Holokausta koji je napisala žena autor u Jugoslaviji; (2) Bošan Simin predstavlja Holokaust u više formata (dokumentarna proza, memoari, autobiografski roman); (3) knjiga "Zašto su ćutale: majka i ćerka u istom ratu" (2009, Englesko izdanje 2015) je narativ koji se sastoji od tekstova koje su napisale obe - Magde Bošan Simin kao preživela Holokausta i njena ćerka Nevena Simin kao druga generacija preživele Holokaust. Istraživanje se fokusira na preživele Holokausta i njihovu decu posle Holokausta, pitanje sećanja u predstavljanju Holokausta, vrste pamćenja, posredovanje u pamćenju, autorska intencionalnost, pol i pitanja identiteta.
PB  - Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press)
T2  - Studia Judaica
T1  - Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin
T1  - Posredovanje u sećanju preživelih prve i druge generacije: Magda Bošan Simin i Nevena Simin "Zašto su ćutale: majka i ćerka o istom ratu"
DO  - 10.4467/24500100STJ.18.003.9173
SP  - 51
EP  - 54
IS  - 1 (41)
VL  - 21
ER  - 
@article{
author = "Vidaković Petrov, Krinka",
year = "2018",
abstract = "The reasons for researching the works of Yugoslav author Magda Bošan Simin are several: (1) her novel "When the Sour Cherries Bloom" (1958) was probably the first literary representation of the Holocaust written by a woman author in Yugoslavia; (2) Bošan Simin represents the Holocaust in multiple formats (documentary prose, memoir, autobiographical novel); (3) the book "Why They Said Nothing: Mother and Daughter on One and the Same War" (2009, English edition 2015) is a narrative comprised of texts written by both Magda Bošan Simin as a Holocaust survivor and her daughter Nevena Simin as a second-generation Holocaust survivor. The research focuses on Holocaust survivors and their post-Holocaust children, issues of memory in Holocaust representation, types of memory, memory mediation, author’s intentionality, and gender and identity issues., Razloga za istraživanja dela jugoslovenske autorke Magde Bošan Simin je nekoliko: (1) njen roman "Kad cvetaju višnje" (1958.) verovatno prvi književni prikaz Holokausta koji je napisala žena autor u Jugoslaviji; (2) Bošan Simin predstavlja Holokaust u više formata (dokumentarna proza, memoari, autobiografski roman); (3) knjiga "Zašto su ćutale: majka i ćerka u istom ratu" (2009, Englesko izdanje 2015) je narativ koji se sastoji od tekstova koje su napisale obe - Magde Bošan Simin kao preživela Holokausta i njena ćerka Nevena Simin kao druga generacija preživele Holokaust. Istraživanje se fokusira na preživele Holokausta i njihovu decu posle Holokausta, pitanje sećanja u predstavljanju Holokausta, vrste pamćenja, posredovanje u pamćenju, autorska intencionalnost, pol i pitanja identiteta.",
publisher = "Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press)",
journal = "Studia Judaica",
title = "Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin, Posredovanje u sećanju preživelih prve i druge generacije: Magda Bošan Simin i Nevena Simin "Zašto su ćutale: majka i ćerka o istom ratu"",
doi = "10.4467/24500100STJ.18.003.9173",
pages = "51-54",
number = "1 (41)",
volume = "21"
}
Vidaković Petrov, K.. (2018). Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin. in Studia Judaica
Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press)., 21(1 (41)), 51-54.
https://doi.org/10.4467/24500100STJ.18.003.9173
Vidaković Petrov K. Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin. in Studia Judaica. 2018;21(1 (41)):51-54.
doi:10.4467/24500100STJ.18.003.9173 .
Vidaković Petrov, Krinka, "Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin" in Studia Judaica, 21, no. 1 (41) (2018):51-54,
https://doi.org/10.4467/24500100STJ.18.003.9173 . .
1

Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije

Vidaković-Petrov, Krinka; Krsmanović, Dragan; Radovanović, Vojislava

(Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Vidaković-Petrov, Krinka
AU  - Krsmanović, Dragan
AU  - Radovanović, Vojislava
PY  - 2015
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1255
AB  - Jevreji, državljani Kraljevine Srbije, uzeli su puno učešće u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje. Više od 600
srpskih Jevreja je mobilisano u vojne jedinice, a oko 160 je u ratu dalo svoje živote. Mnogi među njima su učestvovali u ratu kao oficiri i obavljali važne dužnosti, posebno u sanitetskoj službi. I Jevreji, podanici Austrougarske monarhije, odazvali su se vojnoj dužnosti i uzeli učešće u ovom ratu za koji nisu imali nikakvog interesa i koji im je doneo samo stradanje i žrtve.
AB  - Jews, citizens of the Kingdom of Serbia, took full part in the wars for liberation and unification. More than 600 Serbian Jews were mobilized into military units, and about 160 gave their lives in the war. Many of them took part in the war as officers and performed important duties, especially in the medical service. The Jews, subjects of the Austro-Hungarian monarchy, also responded to military duty and took part in this war, for which they had no interest and which brought them only suffering and sacrifice.
PB  - Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije
T1  - Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije
T1  - Jews of Serbia - Officers of the Royal Yugoslav Army
EP  - 142
IS  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1255
ER  - 
@book{
author = "Vidaković-Petrov, Krinka and Krsmanović, Dragan and Radovanović, Vojislava",
year = "2015",
abstract = "Jevreji, državljani Kraljevine Srbije, uzeli su puno učešće u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje. Više od 600
srpskih Jevreja je mobilisano u vojne jedinice, a oko 160 je u ratu dalo svoje živote. Mnogi među njima su učestvovali u ratu kao oficiri i obavljali važne dužnosti, posebno u sanitetskoj službi. I Jevreji, podanici Austrougarske monarhije, odazvali su se vojnoj dužnosti i uzeli učešće u ovom ratu za koji nisu imali nikakvog interesa i koji im je doneo samo stradanje i žrtve., Jews, citizens of the Kingdom of Serbia, took full part in the wars for liberation and unification. More than 600 Serbian Jews were mobilized into military units, and about 160 gave their lives in the war. Many of them took part in the war as officers and performed important duties, especially in the medical service. The Jews, subjects of the Austro-Hungarian monarchy, also responded to military duty and took part in this war, for which they had no interest and which brought them only suffering and sacrifice.",
publisher = "Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije",
title = "Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije, Jews of Serbia - Officers of the Royal Yugoslav Army",
pages = "142",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1255"
}
Vidaković-Petrov, K., Krsmanović, D.,& Radovanović, V.. (2015). Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije. 
Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije.(1).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1255
Vidaković-Petrov K, Krsmanović D, Radovanović V. Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije. 2015;(1):null-142.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1255 .
Vidaković-Petrov, Krinka, Krsmanović, Dragan, Radovanović, Vojislava, "Jevreji Srbije - oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije", no. 1 (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1255 .

Some Balkan specifics of Sephardic folksongs

Vidaković-Petrov, Krinka

(Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture, 2013)

TY  - CHAP
AU  - Vidaković-Petrov, Krinka
PY  - 2013
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1903
AB  - "The long historical presence of the Jews in Spain is reflected by Sephardic culture. Although the influence of Islamic Arab tradition in Medieval Jewish culture in Spain was evident, the later period of Jewish culture in Spain resulted from the active interaction between the Jewish tradition and Hispanic culture. This is most obviously manifested in the secular language - Judeo-Spanish - and the Sephardic oral tradition. The expulsion of the Jews from Spain and their settlement in the various regions of the Ottoman Empire brought many changes: on the one hand, the severance of ties to Spain (especially in the Eastern Sephardic area), and on the other, a tendency to preserve the Judeo-Spanish heritage in a new and alien cultural environment. The Ottoman system of social organization (millet) allowed for the preservation of the cultural traditions of various ethnic and religious communities. Thus, the period of interaction with the non-Jewish environment in Spain which forged the Judeo-Spanish cultural identity was followed by a period of double relative isolation, both from the former (Spanish) and the new (Ottoman) environment. In this situation, the dominant tendency was that of preservation of the Judeo-Spanish cultural identity..."
AB  - "Dugo istorijsko prisustvo Jevreja u Španiji odražava se u sefardskoj kulturi. Iako je uticaj islamske arapske tradicije u srednjovekovnoj jevrejskoj kulturi u Španiji bio očigledan, kasniji period jevrejske kulture u Španiji je rezultat aktivne interakcije između jevrejske tradicije i hispanske kulture. To se najočiglednije manifestuje u svetovnom jeziku - judeo-španskom - i sefardskoj usmenoj tradiciji. Proterivanje Jevreja iz Španije i njihovo naseljavanje u različite regione Osmanskog carstva donelo je mnoge promene: s jedne strane, prekid veza sa Španijom (posebno u istočno-sefardskoj oblasti), a s druge, tendenciju da se sačuva judeo-špansko nasleđe u novom i stranom kulturnom okruženju. Osmanski sistem društvene organizacije (milet) omogućavao je očuvanje kulturnih tradicija različitih etničkih i verskih zajednica. Dakle, period interakcije sa nejevrejskom sredinom u Španiji koja je stvorila judeo-španski kulturni identitet praćen je periodom dvostruke relativne izolacije, kako od bivše (španske) tako i od nove (osmanske) sredine. U ovoj situaciji dominirala je tendencija očuvanja judeo-španskog kulturnog identiteta..."
PB  - Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture
T2  - El prezente : studies in Sephardic culture. Vol. 7 = Menorah : collection of papers. Vol. 3 [Common culture and particular identities: Christians, Jews and Muslims in the Ottoman Balkans =  Zajednička kultura i pojedinačni identiteti: hrišćani, Jevreji i muslimani na osmanskom Balkanu]
T1  - Some Balkan specifics of Sephardic folksongs
T1  - Neke balkanske specifičnosti sefardskih narodnih pesama
SP  - 201
EP  - 213
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1903
ER  - 
@inbook{
author = "Vidaković-Petrov, Krinka",
year = "2013",
abstract = ""The long historical presence of the Jews in Spain is reflected by Sephardic culture. Although the influence of Islamic Arab tradition in Medieval Jewish culture in Spain was evident, the later period of Jewish culture in Spain resulted from the active interaction between the Jewish tradition and Hispanic culture. This is most obviously manifested in the secular language - Judeo-Spanish - and the Sephardic oral tradition. The expulsion of the Jews from Spain and their settlement in the various regions of the Ottoman Empire brought many changes: on the one hand, the severance of ties to Spain (especially in the Eastern Sephardic area), and on the other, a tendency to preserve the Judeo-Spanish heritage in a new and alien cultural environment. The Ottoman system of social organization (millet) allowed for the preservation of the cultural traditions of various ethnic and religious communities. Thus, the period of interaction with the non-Jewish environment in Spain which forged the Judeo-Spanish cultural identity was followed by a period of double relative isolation, both from the former (Spanish) and the new (Ottoman) environment. In this situation, the dominant tendency was that of preservation of the Judeo-Spanish cultural identity...", "Dugo istorijsko prisustvo Jevreja u Španiji odražava se u sefardskoj kulturi. Iako je uticaj islamske arapske tradicije u srednjovekovnoj jevrejskoj kulturi u Španiji bio očigledan, kasniji period jevrejske kulture u Španiji je rezultat aktivne interakcije između jevrejske tradicije i hispanske kulture. To se najočiglednije manifestuje u svetovnom jeziku - judeo-španskom - i sefardskoj usmenoj tradiciji. Proterivanje Jevreja iz Španije i njihovo naseljavanje u različite regione Osmanskog carstva donelo je mnoge promene: s jedne strane, prekid veza sa Španijom (posebno u istočno-sefardskoj oblasti), a s druge, tendenciju da se sačuva judeo-špansko nasleđe u novom i stranom kulturnom okruženju. Osmanski sistem društvene organizacije (milet) omogućavao je očuvanje kulturnih tradicija različitih etničkih i verskih zajednica. Dakle, period interakcije sa nejevrejskom sredinom u Španiji koja je stvorila judeo-španski kulturni identitet praćen je periodom dvostruke relativne izolacije, kako od bivše (španske) tako i od nove (osmanske) sredine. U ovoj situaciji dominirala je tendencija očuvanja judeo-španskog kulturnog identiteta..."",
publisher = "Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture",
journal = "El prezente : studies in Sephardic culture. Vol. 7 = Menorah : collection of papers. Vol. 3 [Common culture and particular identities: Christians, Jews and Muslims in the Ottoman Balkans =  Zajednička kultura i pojedinačni identiteti: hrišćani, Jevreji i muslimani na osmanskom Balkanu]",
booktitle = "Some Balkan specifics of Sephardic folksongs, Neke balkanske specifičnosti sefardskih narodnih pesama",
pages = "201-213",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1903"
}
Vidaković-Petrov, K.. (2013). Some Balkan specifics of Sephardic folksongs. in El prezente : studies in Sephardic culture. Vol. 7 = Menorah : collection of papers. Vol. 3 [Common culture and particular identities: Christians, Jews and Muslims in the Ottoman Balkans =  Zajednička kultura i pojedinačni identiteti: hrišćani, Jevreji i muslimani na osmanskom Balkanu]
Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture., 201-213.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1903
Vidaković-Petrov K. Some Balkan specifics of Sephardic folksongs. in El prezente : studies in Sephardic culture. Vol. 7 = Menorah : collection of papers. Vol. 3 [Common culture and particular identities: Christians, Jews and Muslims in the Ottoman Balkans =  Zajednička kultura i pojedinačni identiteti: hrišćani, Jevreji i muslimani na osmanskom Balkanu]. 2013;:201-213.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1903 .
Vidaković-Petrov, Krinka, "Some Balkan specifics of Sephardic folksongs" in El prezente : studies in Sephardic culture. Vol. 7 = Menorah : collection of papers. Vol. 3 [Common culture and particular identities: Christians, Jews and Muslims in the Ottoman Balkans =  Zajednička kultura i pojedinačni identiteti: hrišćani, Jevreji i muslimani na osmanskom Balkanu] (2013):201-213,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1903 .