TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2023
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2546
AB  - "Ona dva vrlo široko određena i suprotstavljena tabora unutar kojih se (mislilo da se) filozofsko mišljenje kretalo - idealizam i materijalizam - kod Teodora Adorna (Theodor W. Adorno) samo uslovno se mogu locirati; naime, samo ukoliko na određen način uvažimo njihovu „dijalektiku“. Načelno bi moglo da važi da se naspram poroka mišljenja identiteta - subjekta, duha, idealizma - grupiše formacija „mišljenja neidentičnog“. Ona sada daje primat objektu - ali istovremeno imajući na umu da je on terminološka maska, pozitivan izraz neidentičnog koji je tako označio subjekt - i materijalizmu, ali onom nedoktrinarnom, onom koji je viđen tek kao principijelna strategija demaskiranja i, naročito, rebalansiranja troškova duha kao principa gospodarenja..."
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet
T2  - Holokaust i teologija
T1  - Ka materijalističkoj teologiji?
T1  - Toward a materialist theology?
SP  - 204
EP  - 226
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2546
ER  - 

@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2023",
abstract = ""Ona dva vrlo široko određena i suprotstavljena tabora unutar kojih se (mislilo da se) filozofsko mišljenje kretalo - idealizam i materijalizam - kod Teodora Adorna (Theodor W. Adorno) samo uslovno se mogu locirati; naime, samo ukoliko na određen način uvažimo njihovu „dijalektiku“. Načelno bi moglo da važi da se naspram poroka mišljenja identiteta - subjekta, duha, idealizma - grupiše formacija „mišljenja neidentičnog“. Ona sada daje primat objektu - ali istovremeno imajući na umu da je on terminološka maska, pozitivan izraz neidentičnog koji je tako označio subjekt - i materijalizmu, ali onom nedoktrinarnom, onom koji je viđen tek kao principijelna strategija demaskiranja i, naročito, rebalansiranja troškova duha kao principa gospodarenja..."",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet",
journal = "Holokaust i teologija",
booktitle = "Ka materijalističkoj teologiji?, Toward a materialist theology?",
pages = "204-226",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2546"
}

Krstić, P.. (2023). Ka materijalističkoj teologiji?. in Holokaust i teologija
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet., 204-226.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2546

Krstić P. Ka materijalističkoj teologiji?. in Holokaust i teologija. 2023;:204-226.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2546 .

Krstić, Predrag, "Ka materijalističkoj teologiji?" in Holokaust i teologija (2023):204-226,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2546 .

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Mevorah, Vera
AU  - Šarić, Željko
PY  - 2023
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2548
AB  - "Godine 2017. obeležavalo se pet stotina godina Reformacije, pet vekova otkako je Martin Luter, 1517. godine, na portalu dvorske crkve u Vitenbergu obznanio devedeset pet teza usmerenih protiv Rimokatoličke crkve. Nije ovde reč o tome šta se posle zbilo, to je manje-više poznato ili, možda bolje, o tome svako već ima svoj sud. Kao i o drugim pitanjima vere, reklo bi se. Reč je ovde o tome da je tom prilikom, ili za tu priliku, oformljen jedan poseban odbor Evangelističke crkve koji je, između ostalog, zakazao za 26. maj te 2017. godine, u Vajmaru, diskusiju na temu 'Gde je bog bio u Buhenvaldu?'..."
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet
T2  - Holokaust i teologija
T1  - Kako TEO-retizovati Holokaust?
T1  - How to theorize the Holocaust?
SP  - 7
EP  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2548
ER  - 

@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Mevorah, Vera and Šarić, Željko",
year = "2023",
abstract = ""Godine 2017. obeležavalo se pet stotina godina Reformacije, pet vekova otkako je Martin Luter, 1517. godine, na portalu dvorske crkve u Vitenbergu obznanio devedeset pet teza usmerenih protiv Rimokatoličke crkve. Nije ovde reč o tome šta se posle zbilo, to je manje-više poznato ili, možda bolje, o tome svako već ima svoj sud. Kao i o drugim pitanjima vere, reklo bi se. Reč je ovde o tome da je tom prilikom, ili za tu priliku, oformljen jedan poseban odbor Evangelističke crkve koji je, između ostalog, zakazao za 26. maj te 2017. godine, u Vajmaru, diskusiju na temu 'Gde je bog bio u Buhenvaldu?'..."",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet",
journal = "Holokaust i teologija",
booktitle = "Kako TEO-retizovati Holokaust?, How to theorize the Holocaust?",
pages = "7-20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2548"
}

Krstić, P., Mevorah, V.,& Šarić, Ž.. (2023). Kako TEO-retizovati Holokaust?. in Holokaust i teologija
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet., 7-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2548

Krstić P, Mevorah V, Šarić Ž. Kako TEO-retizovati Holokaust?. in Holokaust i teologija. 2023;:7-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2548 .

Krstić, Predrag, Mevorah, Vera, Šarić, Željko, "Kako TEO-retizovati Holokaust?" in Holokaust i teologija (2023):7-20,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2548 .

TY  - BOOK
AU  - Banjanin Đuričić, Nada
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2019
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2603
AB  - "... U knjizi "Obični ljudi: 101. rezervni policijski bataljon i konačno rešenje u Poljskoj", izvorno objavljenoj 1992, a kod nas prevedenoj 2004. godine, Brauningova glavna teza je, moglo bi se reći, ta da je za izvršenje zločina bila presudna državna politika. On je, naravno, svestan složenosti ponašanja svakog ljudskog bića, naročito u ekstremnim okolnostima, kao i "jedne vrste drskosti" u pristupu istoričara koji pokušava da takvo ponašanje objasni..."
AB  - "... In the book "Ordinary People: The 101st Reserve Police Battalion and the Final Solution in Poland", originally published in 1992 and translated in Serbia in 2004, Browning's main thesis is that state policy was decisive for the execution of the crime. He, of course, is aware of the complexity of the behaviour of every human being, especially in extreme circumstances, as well as "a kind of impertinence" in the approach of the historian who tries to explain such behaviour..."
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga ; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning]
T1  - Ordinary man - willing executioners: dispute over (German) anti-Semitism [Daniel J. Goldhagen, Christopher R. Browning]
SP  - 1
EP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2603
ER  - 

@book{
author = "Banjanin Đuričić, Nada and Krstić, Predrag",
year = "2019",
abstract = ""... U knjizi "Obični ljudi: 101. rezervni policijski bataljon i konačno rešenje u Poljskoj", izvorno objavljenoj 1992, a kod nas prevedenoj 2004. godine, Brauningova glavna teza je, moglo bi se reći, ta da je za izvršenje zločina bila presudna državna politika. On je, naravno, svestan složenosti ponašanja svakog ljudskog bića, naročito u ekstremnim okolnostima, kao i "jedne vrste drskosti" u pristupu istoričara koji pokušava da takvo ponašanje objasni...", "... In the book "Ordinary People: The 101st Reserve Police Battalion and the Final Solution in Poland", originally published in 1992 and translated in Serbia in 2004, Browning's main thesis is that state policy was decisive for the execution of the crime. He, of course, is aware of the complexity of the behaviour of every human being, especially in extreme circumstances, as well as "a kind of impertinence" in the approach of the historian who tries to explain such behaviour..."",
publisher = "Novi Sad : Akademska knjiga ; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning], Ordinary man - willing executioners: dispute over (German) anti-Semitism [Daniel J. Goldhagen, Christopher R. Browning]",
pages = "1-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2603"
}

Banjanin Đuričić, N.,& Krstić, P.. (2019). Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning]. 
Novi Sad : Akademska knjiga ; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2603

Banjanin Đuričić N, Krstić P. Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning]. 2019;:1-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2603 .

Banjanin Đuričić, Nada, Krstić, Predrag, "Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning]" (2019):1-57,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2603 .

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Lošonc, Mark
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1496
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/18
AB  - Kako je mogućno uspostaviti vezu između Holokausta i filozofije? Čini se da Holokaust može da se tumači i kao antifilozofski događaj, u smislu da predstavlja jedan povesni izuzetak koji izmiče svakoj konceptualizaciji i svakom pokušaju da se supsumira pod neku opštost. Holokaust stoga nije bio shvaćen samo kao „crna rupa“, „vakuum“ ili – da upotrebimo Liotarovu (Lyotard) formulaciju – „zemljotres koji je uništio svaku seizmografsku mašinu“, već i kao izvanredni događaj koji se suprotstavlja izvesnim filozofskim praznoverjima i opovrgava ih, koji provocira možda i čitavo filozofsko nastojanje pojmovnog zahvatanja i razumevanja stvarnosti. Tako se sugerisalo da je posle Holokausta svaki teleološko-melioristički pogled na povest izgubio značaj, da je ta, činilo se, realna manifestacija koncepta radikalnog Zla, u najboljem slučaju učinila zastarelom, a u verovatnijem, neumesnom, ikakvu optimističku antropologiju...
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Holokaust i filozofija
T1  - Zašto Holokaust i filozofija?
SP  - 5
EP  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_18
ER  - 

@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Lošonc, Mark",
year = "2018",
abstract = "Kako je mogućno uspostaviti vezu između Holokausta i filozofije? Čini se da Holokaust može da se tumači i kao antifilozofski događaj, u smislu da predstavlja jedan povesni izuzetak koji izmiče svakoj konceptualizaciji i svakom pokušaju da se supsumira pod neku opštost. Holokaust stoga nije bio shvaćen samo kao „crna rupa“, „vakuum“ ili – da upotrebimo Liotarovu (Lyotard) formulaciju – „zemljotres koji je uništio svaku seizmografsku mašinu“, već i kao izvanredni događaj koji se suprotstavlja izvesnim filozofskim praznoverjima i opovrgava ih, koji provocira možda i čitavo filozofsko nastojanje pojmovnog zahvatanja i razumevanja stvarnosti. Tako se sugerisalo da je posle Holokausta svaki teleološko-melioristički pogled na povest izgubio značaj, da je ta, činilo se, realna manifestacija koncepta radikalnog Zla, u najboljem slučaju učinila zastarelom, a u verovatnijem, neumesnom, ikakvu optimističku antropologiju...",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Holokaust i filozofija",
booktitle = "Zašto Holokaust i filozofija?",
pages = "5-13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_18"
}

Krstić, P.,& Lošonc, M.. (2018). Zašto Holokaust i filozofija?. in Holokaust i filozofija
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 5-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_18

Krstić P, Lošonc M. Zašto Holokaust i filozofija?. in Holokaust i filozofija. 2018;:5-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_18 .

Krstić, Predrag, Lošonc, Mark, "Zašto Holokaust i filozofija?" in Holokaust i filozofija (2018):5-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_18 .