Претраживање
Приказ резултата 161-170 од 182
Zbirka pojmova iz judaizma / A collection of terms from Judaism
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 1996)
Ovu knjigu pripremio je i uredio dugogodišnji vrhovni rabin Jugoslavije (službovao od 1972 do 1998.) Cadik Danon. Ona predstavlja zbir prikaza iz jevrejskog verskog, pisanog i običajnog nasleđa i tradicije. Čine je sledeće ...
Svetinja vode - Mikve: obredno kupalište u sefardskoj tradiciji / Aqua sagrada - Mikveh: un baño ritual en la tradicion Sefardi
(Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije : Institut Servantes, 2019)
U biblijska vremena tevila (obredno kupanje) je bilo vezano prvenstveno za potrebu obrednog očišćenja prije hodočašća u jerusalimski Hram, bilo za hag (hebrejsko ime za jedan od triju hodočasnih praznika, otud i arapska ...
Hagada: kaža za Pashu / הגדה של פסח
([S. l. : s. n.], 1994)
Pasha je veoma star praznik. Ne zna se tačno ni njegov vek niti šta se tačno praznovalo pod njegovim imenom. U prastara vremena, kada su se Habiru tek nastanili u Kanaanu, još davno pre nego što je praotac Jaakov sišao u ...
Jevrejska pozadina hrišćanskog bogosluženja / The Jewish background to the Christian worship
(Beograd : Bogoslovski fakultet Srpske pravoslavne crkve, 2003)
Hrišćanstvo je po svom poreklu jevrejska religija. Kao i njegovi prvi sledbenici i sam Isus Hristos je bio Jevrejin. Judaizam prvoga veka, naročito u rasejanju, ali i u Palestini, je bio pod znatnim uticajem grčke misli, ...
Tefilot šabat: šaharit: jutarnja molitva subotom, musaf subotom, minha: popodnevna molitva subotom, arvit: večemja molitva o izlasku subote: po aškenaskoj tradiciji / Tefilot Shabbat: sáchárit: reggeli ima szombaton, muszáf szombaton, mincha: délutáni ima szombaton, árvit: esti ima a szombat kimenetelekor: askenázi imarend szerint
(Subotica : Jevrejska opština Subotica = Szabadka : Szabadkai Zsidó Hitközség, 2008)
Posle molitava dočeka Subote, našom novom knjigom želimo učiniti dostupnim čitaocu i molitve koje se kazuju na samu Subotu. Trudili smo se da budemo sveobuhvatni i niz molitvi dopunili smo objašnjenjima kako bi se i manje ...
I Bog moli: prinos istraživanju usmene židovske predaje / And God prays: a contribution to the study of Jewish oral tradition
(Zagreb : Stajer graf : Židovska vjerska zajednica Bet Israel, 2013)
"Zbirkom meditativnih tekstova „I Bog moli“ Jasminka Domaš nastavlja svoja istraživanja židovske tradicije, kako one zapisane tako i one usmene. Meditativni tekstovi u ovoj knjizi osvjetljavaju razne događaje i pojave iz ...
Agada. Kazivanje o izlasku / Haggadah. Saying about the Exodus
(Podgorica : Jevrejska zajednica Crne Gore, 2021)
„Po čemu se ovaj praznik - Pesah - razlikuje od svih ostalih naših praznika? Po tome što talmudski mudraci kažu de je Pesah ujedno i praznik slobode, ali i praznik stvaranja jevrejske nacije, praznik bez kojeg sve to ne ...
Jevrejski kalendar za godinu 5784. od stvaranja sveta koja odgovara građanskoj godini od subote 16. septembra 2023. do srede 2. oktobra 2024. / Jewish calendar for the year 5784 from the creation of the world corresponding to the civil year from Saturday, September 16, 2023 to Wednesday, October 2, 2024.
(Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije, 2023)
Godina 5784. je prestupna godina od 13 meseci, 55 subota i 383 dana. To je osma godina 305. lunarnog (mesečevog) kruga od po 19 godina (mahzor katan) i šesnaesta godina 207 solarnog (sunčevog) kruga od po 28 godina (mahzor ...
Charles Patterson i Jacques Derrida o Holokaustu životinja / Charles Patterson and Jacques Derrida on the animal Holocaust
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U izlaganju razmatram postavke knjige Vječna Treblinka: naše postupanje prema životinjama i holokaust (2002) Charlesa Pattersona, koju posvećuje jidiškom književniku Isaacu Bashevisu Singeru, i postavke Derridina članka ...
„Verovatno Jevrejin” - pitanјe jevrejstva Franca Kafke / “Arguably Jewish” - Franz Kafka's jewishness
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se analizira i predstavlјa složenost jevrejstva Franca Kafke, uz cilј da se osvetli kulturološki, politički i teritorijalni kontekst Praga uoči Prvog svetskog rata. Bavićemo se, dakle, Kafkinim ličnim osećanjem ...