Претраживање
Приказ резултата 11-20 од 39
Dva lica mistifikacije: predstavljanje Holokausta u delima "A Survivor from Warsaw" Arnolda Šenberga i "Different Trains" Stiva Rajša / Two faces of mystification: the representation of the Holocaust in Arnold Schoenberg's "A Survivor from Warsaw" and Steve Reich's "Different Trains"
(Beograd : Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, 2022)
U radu se razmatraju pristupi različitih medija predstavljanju Holokausta, s posebnim osvrtom na umetničku muziku u 20. veku. Prateći podelu koju Majkl Rotberg (Michael Rothberg) predlaže na dva gledišta na mogućnosti ...
Dve peticije: ne damo Jevreje - naše komšije / Two petitions: we are not giving up Jews - our neighbours
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Položaj Jevreja u zemljama s većinskim srpskim stanovništvom, tokom 19. i početkom 20. veka, bio je pod uticajem različitih tendencija: od zalaganja za ravnopravnost, do protivjevrejskih ispada i antisemitskih zločina. Rad ...
Traganje za dorom u delu “Dora Bruder” Patrika Modijana / A la recherche de Dora dans le roman "Dora Bruder" de Patrick Modiano
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
U ovom radu govori se o ulozi koju je francuska imala za vreme nacističke okupacije početkom četrdesetih godina XX veka, o nastojanju francuskih vlasti da prikriju i zaborave saradnju sa okupatorima, o građenju mita ...
Majka, sestra u "Porodičnom cirkusu" ("Bašta, pepeo", "Peščanik", "Rani jadi") / Mother, sister in trilogy "Family circus" ("Garden, ashes", "Hourglass", "Early sorrows")
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Osnovna namera rada je da prikaže likove majke i sestre u trilogiji „Porodični cirkus” Danila Kiša. Ova trilogija sadrži romane: „Bašta, pepeo“ (Bašta, pepeo), „Peščanik“ (Peščanik) i „Rani jadi“ (Rani jadi). Cilj nam je ...
Kako pripovedati Holokaust (na filmu)? Od istorije do komunikacije / How to narrate the Holocaust (on film)? From history to communication
(Beograd : Institut za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti, 2022)
Iako se svaki medij susreće sa problemima u predstavljanju Holokausta, stav Žaka Ransijera da je istorija filma istorija moći stvaranja istorije ispravno nam ukazuje na to da filmska umetnost donosi poseban etički i umetnički ...
The trauma of the others!? Yugoslav Holocaust films of the 1960s / Trauma drugih!? Jugoslovenski filmovi o Holokaustu iz 1960-ih godina
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)
The aim of this paper is to map the reconfiguration and displacement of the emerging trauma of the Holocaust in the cinematic narratives of SFR Yugoslavia. The analysis of three nearly forgotten Yugoslav films of the 1960s ...
Nepravo u Nemačkoj za vreme nacionalsocijalizma / Non-low in Germany during national socialism
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Nepravo je pojam kojim se obeležava pravni poredak Trećeg Rajha. Osnov funkcionisanja ovakvog poretka bila su oprečna pravna rešenja do kojih se dolazilo zloupotrebom pravne nauke i pravne prakse. Osnivanjem Akademije za ...
„Arijevski paragraf” i rasne teorije u Srbiji tokom Drugog svetskog rata / "Aryan paragraph" and theories of race in Serbia during the World War II
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Na osnovu građe Istorijskog arhiva Šumadije i na osnovu relevantnih srpskih izvora i literature u ovom preglednom radu prikazan je uporedni istorijat „Arijevskog paragrafa” i antisemitskih normativnih akata na teritoriji ...
Degenerisana umetnost: imali su četiri godine / Degenerate art: they had four years
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Predmet rada jeste moderna umetnost koja se u vreme nacističke Nemačke smešta u fokus Hitlerove propagande, odnosno antipropagande. Moderna umetnost postaje meta nacista, biva istrgnuta iz konteksta, te se epitet „moderna” ...
Rock’n’roll i Holokaust / Rock’n’roll and Holocaust
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
„Rock’n’roll i Holokaust”, tekst u kome se sve već dogodilo, ali i u kome se sve tek treba dogoditi, budući da živimo u „odsustvu svake prave prisutnosti” (Džejmson 1974: 145), ima želju, ma koliko ona bila neostvariva, ...