Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 18
Progutati M/mamac: čitanje Albaharijevog predstavljanja Holokausta u kontekstu postjugoslovenskih ratova / Swallowing the Bate: Reading David Albahari’s Representation of the Holocaust against the Background of the 1990s Yugoslav Wars
(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
Ovo izlaganje ispituje povezanosti između holokausta i ratova iz 1990-ih godina u romanu Davida Albaharija Mamac (1996). Dosadašnja kritika već je ukazala na “kopernikanski obrt” koji postoji između Albaharijevih ranih, ...
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Odnos prema prošlosti i istoriji holokausta - Staro sajmište / Relation to the past and the history of the Holocaust - Staro sajmiste
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
U ovom radu bavićemo se mestom Staro sajmište, koje tokom Drugog svetskog rata dobija novu svrhu i postaje jevrejski logor, kao i time kakav je odnos društva i vlasti prema ovom mestu, koje je tokom svoje istorije postalo ...
Efekat Holokausta u romanu "Gec i Majer" Davida Albaharija / Holocaust effect in "Gotz and Meyer" by David Albahari
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu, a na primeru romana "Gec i Majer" Davida Albaharija i u okvirima post-modernističke poetike, biće reči o "junaku kao tipu", predstavniku istoriografske metafikcije, kog Linda Hačion naziva "podesnim tipom". U ...
Problem razgraničenja svetova - "Semper idem" Đorđa Lebovića / Problem of the demarcation of worlds - Đorđe Lebović's "Semper idem"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo ukazati na nekoliko ključnih tačaka u vezi sa narativnim strategijama koje Đorđe Lebović primenjuje u delu "Semper idem". Postupci tekstualizacije jevrejskih tema u književnosti pisanoj na srpskom jeziku poetički ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Feniks je ženskog roda: (ne)mogućnost isceljenja traume izrečene sotto voce / Phoenix is female: the (im)possibility of healing trauma voiced in sotto voce
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu bavićemo se reprezentacijom traume Holokausta iz ženske perspektive u igranim filmovima „Ida” (2013) Pavela Pavlikovskog , „Feniks” (2014) Kristijana Pecolda, i u Netfliks mini-seriji „Neortodoksna” (2020) ...
Holokaust u memoarskim delima Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) / The Holocaust in the memoirs of Grigorije Gliša Babović (1886-1961)
(Kragujevac : Spomen-park "Kragujevački oktobar", 2023)
Rad predstavlјa pokušaj da se ukaže na značaj dva dela memoarskog karaktera - "Dnevnik 1941-1945" (2005) i "Letopis Šapca 1933-1944" (2010) - Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) za proučavanje Holokausta na prostoru ...
Vic o Jevrejima u Internet izvorima (humor i rat) / Joke about the Jews on the Internet (humor and war)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Cilј rada bio je utvrđivanje tematsko-motivskih jezgara viceva o Jevrejima u izvorima na Internetu, te njihovo poređenje sa odabranom, dosad publikovanom građom. Korpus sačinjava 160 viceva, pronađenih tokom 2020. godine ...
Aušvic danas - opraštanјe kao pomirenјe i nemirenјe / Auschwitz today - forgiveness and reconciliation
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Iako Aušvic može biti definisan kao „živopisan i stravičan primer radikalnog zla društvenog sveta” (Dž. Finlajson), tradicionalne etičke kategorije neadekvatne su kada se govori o Holokaustu. Na tragu Adornove teze da je ...