Претраживање
Приказ резултата 21-30 од 60
Industrijalizacija Holokausta? (Američka) debata o instrumentalizaciji Šoe na prelomu veka / Holocaust industry? The (American) debate on the instrumentalization of the Shoah at the turn of the century
(Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, 2023)
Tema rada je istorijska debata oko fenomena tzv. industrije Holokausta. U osnovi ove debate nalaze se pitanja „centralnosti“, jedinstvenosti, univerzalizacije, amerikanizacije i instrumentalizacije Šoe. Nakon goruće javne ...
Kako misle Židovi: zapisi iz bilježnice jedne učiteljice / How Jews think: records from a teacher's notebook
(Zagreb : Židovska vjerska zajednica Bet Israel, 2023)
Autorka knjige nam kroz više poglavlja govori o svom doživljaju sebe kao učiteljice, pre svega jevrejske učiteljice. Kao osobe koja podučava druge. Ona kroz lični doživljaj govori i o brojnim drugim temama. O trideset ...
Traganje za dorom u delu “Dora Bruder” Patrika Modijana / A la recherche de Dora dans le roman "Dora Bruder" de Patrick Modiano
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
U ovom radu govori se o ulozi koju je francuska imala za vreme nacističke okupacije početkom četrdesetih godina XX veka, o nastojanju francuskih vlasti da prikriju i zaborave saradnju sa okupatorima, o građenju mita ...
“Lalka z łóżka 21” Đorđa Lebovicia, czyli trauma wojny i opresja wolności / Đorđe Lebović’s “The doll from bed 21”: war trauma and the oppression of freedom
(Warszawa : Institute of Literary Research of the Polish Academy of Sciences, 2018)
This article examines the play “The Doll from Bed 21” [Lutka sa kreveta broj 21] by Đorđe Lebović, who had co-authored “A Heavenly Detachment” (Nebeski odred, 1956) with Aleksandar Obrenović - the first play to address the ...
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor gestapoa” - mesto zaborava i/ili sećanјa / Staro Sajmište Gestapo Concentration Camp - a place of remembrance and/or a place of oblivion
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor Gestapoa” u Beogradu, osmišlјeno i realizovano kao reprezentativan sajamski kompleks koji je trebalo da bude podstrek ekonomskom razvoju Kralјevine Jugoslavije, za vreme rata pretvoreno ...
Zašto Holokaust i filozofija?
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
Kako je mogućno uspostaviti vezu između Holokausta i filozofije? Čini se da Holokaust može da se tumači i kao antifilozofski događaj, u smislu da predstavlja jedan povesni izuzetak koji izmiče svakoj konceptualizaciji i ...
Aušvic danas - opraštanјe kao pomirenјe i nemirenјe / Auschwitz today - forgiveness and reconciliation
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Iako Aušvic može biti definisan kao „živopisan i stravičan primer radikalnog zla društvenog sveta” (Dž. Finlajson), tradicionalne etičke kategorije neadekvatne su kada se govori o Holokaustu. Na tragu Adornove teze da je ...
Aktuelnost Holokausta u drami "Pepeo pepelu" Harolda Pintera / Currency of the Holocaust in Harold Pinter's play “Ashes to ashes”
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo istražiti na koji način Harold Pinter reaktualizuje temu Holokausta u drami „Pepeo pepelu”. Naročita pažnja biće usmerena na upotrebu tišine kao dramskog sredstva i prikaz odnosa između zločinca, žrtve i svedoka ...
Obični ljudi - dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma [Danijel Jona Goldhagen, Kristofer Robert Brauning] / Ordinary man - willing executioners: dispute over (German) anti-Semitism [Daniel J. Goldhagen, Christopher R. Browning]
(Novi Sad : Akademska knjiga ; Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)
"... U knjizi "Obični ljudi: 101. rezervni policijski bataljon i konačno rešenje u Poljskoj", izvorno objavljenoj 1992, a kod nas prevedenoj 2004. godine, Brauningova glavna teza je, moglo bi se reći, ta da je za izvršenje ...
Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
... "Na istom tragu, neposredno suočena sa Holokaustom, Hana Arent (Hannah Arendt) zaključuje da ni religijsko ni filozofsko nasleđe nije uspevalo da pojmi „radikalno zlo“, uključujući i tvorca tog izraza, Imanuela Kanta ...