Pretraživanje
Prikaz rezultata 21-30 od 54
Suočavanje sa počinilačkom prošlošću u filmu “Lore” rediteljke Kejt Šortland / Dealing with the Nazi past in Kate Shortland's movie "Lore"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Cilj rada jeste prepoznavanje i analiza pet strategija potiskivanja nesavladane prošlosti u filmu Lore rediteljke Kejt Šortland. U radu je predstavljeno i objašnjeno pet strategija potiskivanja prošlosti prema nemačkoj ...
Diskurzivne reprezentacije Holokausta: stvaralaštvo Anselma Kifera / Discursive representations of the Holocaust: the work of Anselm Kiefer
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Rad obrađuje pitanje uloge i odgovornosti umetnika pri (vizuelnom) predstavljanju Holokausta, uzimajući kao relevantan primer stvaralaštvo nemačkog slikara Anselma Kifera, koji se smatra jednim od najvažnijih umetnika koji ...
Budućnost sećanja na Holokaust: postmemorija u romanu “East-West Street” Filipa Sendsa / The future of Holocaust remembrence: postmemory in "East-west street" by Philippe Sands
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Predmet rada jeste analiza romana “East-West Street: On the Origins of Genocide and Crimes Against Humanity” Filipa Sendsa, objavljenog 2016. godine, s fokusom na način s kojim se on suočava s prošlošću koju nije direktno ...
Holocaust and the ethics of tourism: Memorial places in narrations of responsibility / Holokaust i etika turizma: memorijalna mesta u naracijama o odgovornosti
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)
The issue of Holocaust tourism might be a quite sensitive, but nevertheless very important topic in the domain of Holocaust remembrance. As tourism is often associated with leisure activities, it is quite challenging to ...
(Ne)suočavanje sa prošlošću na primeru romana “Iseljenici” V. G. Zebalda / Vergangenheitsbewältigung im roman "Die ausgewanderten" von W. G. Sebald
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Roman “Iseljenici” V. G. Zebalda sastoji se od četiri priče o četiri nemačka iseljenika čiji su životi obeleženi traumom Holokausta i koje upoznajemo kroz perspektivu naratora u prvom licu. Ovaj rad bavi se odnosom junaka, ...
The trauma of the others!? Yugoslav Holocaust films of the 1960s / Trauma drugih!? Jugoslovenski filmovi o Holokaustu iz 1960-ih godina
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)
The aim of this paper is to map the reconfiguration and displacement of the emerging trauma of the Holocaust in the cinematic narratives of SFR Yugoslavia. The analysis of three nearly forgotten Yugoslav films of the 1960s ...
Holokaust u memoarskim delima Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) / The Holocaust in the memoirs of Grigorije Gliša Babović (1886-1961)
(Kragujevac : Spomen-park "Kragujevački oktobar", 2023)
Rad predstavlјa pokušaj da se ukaže na značaj dva dela memoarskog karaktera - "Dnevnik 1941-1945" (2005) i "Letopis Šapca 1933-1944" (2010) - Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) za proučavanje Holokausta na prostoru ...
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor gestapoa” - mesto zaborava i/ili sećanјa / Staro Sajmište Gestapo Concentration Camp - a place of remembrance and/or a place of oblivion
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor Gestapoa” u Beogradu, osmišlјeno i realizovano kao reprezentativan sajamski kompleks koji je trebalo da bude podstrek ekonomskom razvoju Kralјevine Jugoslavije, za vreme rata pretvoreno ...
Zašto Holokaust i filozofija?
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
Kako je mogućno uspostaviti vezu između Holokausta i filozofije? Čini se da Holokaust može da se tumači i kao antifilozofski događaj, u smislu da predstavlja jedan povesni izuzetak koji izmiče svakoj konceptualizaciji i ...
Aušvic danas - opraštanјe kao pomirenјe i nemirenјe / Auschwitz today - forgiveness and reconciliation
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Iako Aušvic može biti definisan kao „živopisan i stravičan primer radikalnog zla društvenog sveta” (Dž. Finlajson), tradicionalne etičke kategorije neadekvatne su kada se govori o Holokaustu. Na tragu Adornove teze da je ...