Pretraživanje
Prikaz rezultata 1-10 od 15
Slovenski Judje: zgodovina in holokavst II. Razprave in članki z znanstvenih srečanj Šoa - spominjajmo se 2012/2013 / Slovenački Jevreji: Istorija i Holokaust II. Diskusije i članci sa naučnih skupova Šoa - da se podsetimo 2012/2013.
(Maribor : Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor, 2013)
Tale Zbornik prispevkov je večinoma nasledek vsakoletne prireditve v režiji Sinagoge Maribor, ki poteka že več let na dan spomina na holokavst pod naslovom Šoa - spominjajmo se. Vsako leto ta dogodek, enodnevni znanstveni ...
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Srpska knјiževnost kao izvor za istraživanјe i razumevanјe Holokausta: srpski i jevrejski narativ stradanјa u srpskoj knјiževnosti / Serbian literature as a source for Holocaust research and understanding: the Serbian and Jewish narrative of suffering in Serbian literature
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Ovaj rad će istraživati pre svega srpski narativ stradanja u Drugom svetskom ratu, oličen u literaturi Branka Ćopića. Ovaj narativ će biti promišlјan spram narativa književnosti o Holokaustu ili u vezi sa njim, prevashodno ...
Efekat Holokausta u romanu "Gec i Majer" Davida Albaharija / Holocaust effect in "Gotz and Meyer" by David Albahari
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu, a na primeru romana "Gec i Majer" Davida Albaharija i u okvirima post-modernističke poetike, biće reči o "junaku kao tipu", predstavniku istoriografske metafikcije, kog Linda Hačion naziva "podesnim tipom". U ...
Problem razgraničenja svetova - "Semper idem" Đorđa Lebovića / Problem of the demarcation of worlds - Đorđe Lebović's "Semper idem"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo ukazati na nekoliko ključnih tačaka u vezi sa narativnim strategijama koje Đorđe Lebović primenjuje u delu "Semper idem". Postupci tekstualizacije jevrejskih tema u književnosti pisanoj na srpskom jeziku poetički ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Feniks je ženskog roda: (ne)mogućnost isceljenja traume izrečene sotto voce / Phoenix is female: the (im)possibility of healing trauma voiced in sotto voce
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu bavićemo se reprezentacijom traume Holokausta iz ženske perspektive u igranim filmovima „Ida” (2013) Pavela Pavlikovskog , „Feniks” (2014) Kristijana Pecolda, i u Netfliks mini-seriji „Neortodoksna” (2020) ...
Majka, sestra u "Porodičnom cirkusu" ("Bašta, pepeo", "Peščanik", "Rani jadi") / Mother, sister in trilogy "Family circus" ("Garden, ashes", "Hourglass", "Early sorrows")
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Osnovna namera rada je da prikaže likove majke i sestre u trilogiji „Porodični cirkus” Danila Kiša. Ova trilogija sadrži romane: „Bašta, pepeo“ (Bašta, pepeo), „Peščanik“ (Peščanik) i „Rani jadi“ (Rani jadi). Cilj nam je ...
Vic o Jevrejima u Internet izvorima (humor i rat) / Joke about the Jews on the Internet (humor and war)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Cilј rada bio je utvrđivanje tematsko-motivskih jezgara viceva o Jevrejima u izvorima na Internetu, te njihovo poređenje sa odabranom, dosad publikovanom građom. Korpus sačinjava 160 viceva, pronađenih tokom 2020. godine ...
Aušvic danas - opraštanјe kao pomirenјe i nemirenјe / Auschwitz today - forgiveness and reconciliation
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Iako Aušvic može biti definisan kao „živopisan i stravičan primer radikalnog zla društvenog sveta” (Dž. Finlajson), tradicionalne etičke kategorije neadekvatne su kada se govori o Holokaustu. Na tragu Adornove teze da je ...