Search
Now showing items 11-20 of 54
Traganje za dorom u delu “Dora Bruder” Patrika Modijana / A la recherche de Dora dans le roman "Dora Bruder" de Patrick Modiano
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
U ovom radu govori se o ulozi koju je francuska imala za vreme nacističke okupacije početkom četrdesetih godina XX veka, o nastojanju francuskih vlasti da prikriju i zaborave saradnju sa okupatorima, o građenju mita ...
Dva lica mistifikacije: predstavljanje Holokausta u delima "A Survivor from Warsaw" Arnolda Šenberga i "Different Trains" Stiva Rajša / Two faces of mystification: the representation of the Holocaust in Arnold Schoenberg's "A Survivor from Warsaw" and Steve Reich's "Different Trains"
(Beograd : Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, 2022)
U radu se razmatraju pristupi različitih medija predstavljanju Holokausta, s posebnim osvrtom na umetničku muziku u 20. veku. Prateći podelu koju Majkl Rotberg (Michael Rothberg) predlaže na dva gledišta na mogućnosti ...
Holokaust, sećanјe, kultura. (2) / Holocaust, memory, culture. (2)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
Pod pokrovitelјstvom "Claims Conference" (Conference on Jewish Material Claims Against Germany), Centar za studije sećanja Univerziteta u Kragujevcu akademske 2021/2022. godine pokrenuo je Studije Holokausta - prve studije ...
Poetika svedočenјa spasenih: od svitaka do velike priče / The poetics of the testimony of the saved: from megilas to the big story
(Niš : Filozofski fakultet, 2022)
Predmet rada je analiza žanrovskih odlika heterogenog korpusa svedočanstava o Holokaustu nastalih neposredno na tlu nacističkih logora i onih oblikovanih sa veće vremenske distance od proživlјenih iskustava, sačuvanih u ...
Suočavanje sa počinilačkom prošlošću u filmu “Lore” rediteljke Kejt Šortland / Dealing with the Nazi past in Kate Shortland's movie "Lore"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Cilj rada jeste prepoznavanje i analiza pet strategija potiskivanja nesavladane prošlosti u filmu Lore rediteljke Kejt Šortland. U radu je predstavljeno i objašnjeno pet strategija potiskivanja prošlosti prema nemačkoj ...
Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta / Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
„Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali ...
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor gestapoa” - mesto zaborava i/ili sećanјa / Staro Sajmište Gestapo Concentration Camp - a place of remembrance and/or a place of oblivion
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor Gestapoa” u Beogradu, osmišlјeno i realizovano kao reprezentativan sajamski kompleks koji je trebalo da bude podstrek ekonomskom razvoju Kralјevine Jugoslavije, za vreme rata pretvoreno ...
Zašto Holokaust i filozofija?
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
Kako je mogućno uspostaviti vezu između Holokausta i filozofije? Čini se da Holokaust može da se tumači i kao antifilozofski događaj, u smislu da predstavlja jedan povesni izuzetak koji izmiče svakoj konceptualizaciji i ...
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Efekat Holokausta u romanu "Gec i Majer" Davida Albaharija / Holocaust effect in "Gotz and Meyer" by David Albahari
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu, a na primeru romana "Gec i Majer" Davida Albaharija i u okvirima post-modernističke poetike, biće reči o "junaku kao tipu", predstavniku istoriografske metafikcije, kog Linda Hačion naziva "podesnim tipom". U ...