Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945.
Апстракт
Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina osnovan je 1919. godine u Zagrebu, ali je za njegovo sjedište bio određen Beograd. Po prvoj zamisli njegovo je osnivanje trebalo biti manifestacija našeg jedinstva u proširenoj zajedničkoj domovini i stalni zajednički tumač svih želja i potreba naše zajednice. Vremenom Savez je postao posrednik između državnih vlasti i naše zajednice, formirao se u njemu pomalo kulturni i nacionalni program, potom je primio u svoju autonomnu kompetenciju ceo niz poslova koji se odnose na jevrejsku zajednicu, i po tome je postao pravo nadleštvo. Bilo je posve logično da su i međunarodni kontakti išli preko beogradske centrale. U Zagrebu je u međuratnom razdoblju postojala židovska zajednica koja je brojala oko 12.000 osoba. Otprilike su brojem isto tako velike bile općine u Beogradu i Sarajevu, ali je zagrebačka općina po ekonomskoj snazi i društvenom utjecaju bila moćnija, pogotovo od sarajevske. Stanje se mijenja 1933. kada je dolaskom Hitlera na vlast počela m...asovna emigracija njemačkih Židova. U prvo vrijeme, dok su te zemlje dozvoljavale, njemački Židovi sele i bježe preko Francuske, Nizozemske, Švicarske, Čehoslovačke, plove prema Velikoj Britaniji i SAD, ali je u tom procesu udio Jugoslavije isto tako bio značajan.
Кључне речи:
Židovska općina Zagreb - 1933-1945Извор:
Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola, 2006, 23-49Издавач:
- Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije
TY - CHAP AU - Goldštajn, Ivo PY - 2006 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1167 AB - Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina osnovan je 1919. godine u Zagrebu, ali je za njegovo sjedište bio određen Beograd. Po prvoj zamisli njegovo je osnivanje trebalo biti manifestacija našeg jedinstva u proširenoj zajedničkoj domovini i stalni zajednički tumač svih želja i potreba naše zajednice. Vremenom Savez je postao posrednik između državnih vlasti i naše zajednice, formirao se u njemu pomalo kulturni i nacionalni program, potom je primio u svoju autonomnu kompetenciju ceo niz poslova koji se odnose na jevrejsku zajednicu, i po tome je postao pravo nadleštvo. Bilo je posve logično da su i međunarodni kontakti išli preko beogradske centrale. U Zagrebu je u međuratnom razdoblju postojala židovska zajednica koja je brojala oko 12.000 osoba. Otprilike su brojem isto tako velike bile općine u Beogradu i Sarajevu, ali je zagrebačka općina po ekonomskoj snazi i društvenom utjecaju bila moćnija, pogotovo od sarajevske. Stanje se mijenja 1933. kada je dolaskom Hitlera na vlast počela masovna emigracija njemačkih Židova. U prvo vrijeme, dok su te zemlje dozvoljavale, njemački Židovi sele i bježe preko Francuske, Nizozemske, Švicarske, Čehoslovačke, plove prema Velikoj Britaniji i SAD, ali je u tom procesu udio Jugoslavije isto tako bio značajan. PB - Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije T2 - Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola T1 - Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945. SP - 23 EP - 49 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1167 ER -
@inbook{ author = "Goldštajn, Ivo", year = "2006", abstract = "Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina osnovan je 1919. godine u Zagrebu, ali je za njegovo sjedište bio određen Beograd. Po prvoj zamisli njegovo je osnivanje trebalo biti manifestacija našeg jedinstva u proširenoj zajedničkoj domovini i stalni zajednički tumač svih želja i potreba naše zajednice. Vremenom Savez je postao posrednik između državnih vlasti i naše zajednice, formirao se u njemu pomalo kulturni i nacionalni program, potom je primio u svoju autonomnu kompetenciju ceo niz poslova koji se odnose na jevrejsku zajednicu, i po tome je postao pravo nadleštvo. Bilo je posve logično da su i međunarodni kontakti išli preko beogradske centrale. U Zagrebu je u međuratnom razdoblju postojala židovska zajednica koja je brojala oko 12.000 osoba. Otprilike su brojem isto tako velike bile općine u Beogradu i Sarajevu, ali je zagrebačka općina po ekonomskoj snazi i društvenom utjecaju bila moćnija, pogotovo od sarajevske. Stanje se mijenja 1933. kada je dolaskom Hitlera na vlast počela masovna emigracija njemačkih Židova. U prvo vrijeme, dok su te zemlje dozvoljavale, njemački Židovi sele i bježe preko Francuske, Nizozemske, Švicarske, Čehoslovačke, plove prema Velikoj Britaniji i SAD, ali je u tom procesu udio Jugoslavije isto tako bio značajan.", publisher = "Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije", journal = "Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola", booktitle = "Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945.", pages = "23-49", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1167" }
Goldštajn, I.. (2006). Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945.. in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije., 23-49. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1167
Goldštajn I. Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945.. in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola. 2006;:23-49. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1167 .
Goldštajn, Ivo, "Kontakti zagrebačke Židovske općine s inozemstvom 1933-1945." in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola (2006):23-49, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1167 .