Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima
Abstract
Prvi emigranti iz Nemačke počeli su da pristižu u Jugoslaviju odmah po dolasku nacionalsocijalista na vlast, krajem februara 1933. godine. Dolazili su pojedinci i čitave porodice, sa prtljagom i bez njega, neki s novčanim sredstvima, većina samo sa onim što su imali na sebi. Najbliža velika jevrejska zajednica severnom graničnom prelazu bila je u Zagrebu i ona je od Saveza jevrejskih veroispovednih opština Jugoslavije (SJVOJ) dobila punu autonomiju. U Zagrebu je, u saglasnosti sa Savezom, formiran Odbor za pomoć emigrantima na čijem je čelu bio dr Makso Pšerhof, potpredsednik tamošnje Židovske općine.
U toku 1933. i 1934. godine zagrebački Odbor registrovao je oko 4.400 izbeglica godišnje. Trebalo je za njih izdejstvovati kod vlasti privremenu dozvolu boravka u Jugoslaviji, uz garanciju Saveza da neće pasti na teret države, što je bilo prilično teško jer je za to nadležan bio lično ministar unutrašnjih poslova dr Anton Korošec (1872-1940), poznat po svom anti-jevrejskom stavu. Veći de...o izbeglica smestio se u početku u unutrašnjosti Hrvatske i Slavonije, a kasnije је jedan deo smešten i u Srbiji, Vojvodini, Bosni i Dalmaciji.
Keywords:
Kladovo transport / Kladovo transport - odbor za pomoć emigrantimaSource:
Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola, 2006, 102-163Publisher:
- Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije
TY - CHAP AU - Lebl, Ženi PY - 2006 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1170 AB - Prvi emigranti iz Nemačke počeli su da pristižu u Jugoslaviju odmah po dolasku nacionalsocijalista na vlast, krajem februara 1933. godine. Dolazili su pojedinci i čitave porodice, sa prtljagom i bez njega, neki s novčanim sredstvima, većina samo sa onim što su imali na sebi. Najbliža velika jevrejska zajednica severnom graničnom prelazu bila je u Zagrebu i ona je od Saveza jevrejskih veroispovednih opština Jugoslavije (SJVOJ) dobila punu autonomiju. U Zagrebu je, u saglasnosti sa Savezom, formiran Odbor za pomoć emigrantima na čijem je čelu bio dr Makso Pšerhof, potpredsednik tamošnje Židovske općine. U toku 1933. i 1934. godine zagrebački Odbor registrovao je oko 4.400 izbeglica godišnje. Trebalo je za njih izdejstvovati kod vlasti privremenu dozvolu boravka u Jugoslaviji, uz garanciju Saveza da neće pasti na teret države, što je bilo prilično teško jer je za to nadležan bio lično ministar unutrašnjih poslova dr Anton Korošec (1872-1940), poznat po svom anti-jevrejskom stavu. Veći deo izbeglica smestio se u početku u unutrašnjosti Hrvatske i Slavonije, a kasnije је jedan deo smešten i u Srbiji, Vojvodini, Bosni i Dalmaciji. PB - Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije T2 - Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola T1 - Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima SP - 102 EP - 163 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1170 ER -
@inbook{ author = "Lebl, Ženi", year = "2006", abstract = "Prvi emigranti iz Nemačke počeli su da pristižu u Jugoslaviju odmah po dolasku nacionalsocijalista na vlast, krajem februara 1933. godine. Dolazili su pojedinci i čitave porodice, sa prtljagom i bez njega, neki s novčanim sredstvima, većina samo sa onim što su imali na sebi. Najbliža velika jevrejska zajednica severnom graničnom prelazu bila je u Zagrebu i ona je od Saveza jevrejskih veroispovednih opština Jugoslavije (SJVOJ) dobila punu autonomiju. U Zagrebu je, u saglasnosti sa Savezom, formiran Odbor za pomoć emigrantima na čijem je čelu bio dr Makso Pšerhof, potpredsednik tamošnje Židovske općine. U toku 1933. i 1934. godine zagrebački Odbor registrovao je oko 4.400 izbeglica godišnje. Trebalo je za njih izdejstvovati kod vlasti privremenu dozvolu boravka u Jugoslaviji, uz garanciju Saveza da neće pasti na teret države, što je bilo prilično teško jer je za to nadležan bio lično ministar unutrašnjih poslova dr Anton Korošec (1872-1940), poznat po svom anti-jevrejskom stavu. Veći deo izbeglica smestio se u početku u unutrašnjosti Hrvatske i Slavonije, a kasnije је jedan deo smešten i u Srbiji, Vojvodini, Bosni i Dalmaciji.", publisher = "Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije", journal = "Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola", booktitle = "Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima", pages = "102-163", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1170" }
Lebl, Ž.. (2006). Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima. in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Srbije., 102-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1170
Lebl Ž. Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima. in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola. 2006;:102-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1170 .
Lebl, Ženi, "Tragedija transporta Kladovo - Šabac Odbor za pomoć emigrantima" in Kladovo transport: zbornik radova sa okruglog stola (2006):102-163, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1170 .