Iluminacija hebrejskih rukopisa
Illumination of Hebrew Manuscripts
Апстракт
Vrlo dugo se pitanje postojanja jevrejske umetnosti uopšte, a naročito jevrejske figurativne umetnosti, zanemarivalo, prvenstveno na osnovu zabrane izrečene u drugoj Zapovesti: "Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom" (Biblija, Izlazak 20/4). Još je Muhamed nazvao Jevreje narodom knjige, i time stavio tačku na područje vizuelnog. Tim pitanjem odnosa reč - slika bavio se i Sigmund Frojd. On smatra da Druga zapovest označava u stvari: "podređivanje percepcije apstraktnoj ideji, trijumf spiritualnosti nad osećanjima“. U hebrejskim rukopisima uloga pisara bila je superiorna. On je bio odgovoran za čitav rukopis, inicijale, ponekad za dekoraciju i izdavanje uputa umetnicima. Područje iluminacije hebrejskih rukopisa nije još dovoljno ispitano i u uporedbi sa rukopisnom umetnošću Vizantije, ili Karolinga, ono može da izgleda siromašno i neuko. Međutim, zaustavljajući se na njegovoj simbolici, upečatljivoj priči boja i oblika,... koja se provlači uz tekst, dopire se do suštine srednjovekovnog jevrejskog duhovnog iskustva.
For a very long time, the question of the existence of Jewish art in general, and of Jewish figurative art in particular, has been neglected, primarily by virtue of the veto stated in the Second Commandment ((Bible, Exodus 20/4). Still, Mohammed called the Jews as the people of the book, thereby placing a spot on the visual domain. Sigmund Freud also addressed the issue of word-picture relationships. He considers the Second Commandment means, in fact, "the subordination of perception to an abstract idea, the triumph of spirituality over feelings." In Hebrew manuscripts, the role of the scrivener was superior. Hebrew manuscripts have not been sufficiently examined yet and compared to the Byzantine or Carolingian manuscript art, it may look poor and untaught, however, pausing on its symbolism, the striking story of color and form that flows with the text, it reaches the essence of medieval Jewish spiritual experience.
Кључне речи:
hebrejski rukopisi - iluminacije / Hebrew manuscripts - illumination / hebrejsko minijaturno slikarstvo / Hebrew miniature paintingИзвор:
Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac], 2000, 52-74Издавач:
- Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia]
Колекције
TY - JOUR AU - Rajner, Mirjam PY - 2000 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/657 AB - Vrlo dugo se pitanje postojanja jevrejske umetnosti uopšte, a naročito jevrejske figurativne umetnosti, zanemarivalo, prvenstveno na osnovu zabrane izrečene u drugoj Zapovesti: "Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom" (Biblija, Izlazak 20/4). Još je Muhamed nazvao Jevreje narodom knjige, i time stavio tačku na područje vizuelnog. Tim pitanjem odnosa reč - slika bavio se i Sigmund Frojd. On smatra da Druga zapovest označava u stvari: "podređivanje percepcije apstraktnoj ideji, trijumf spiritualnosti nad osećanjima“. U hebrejskim rukopisima uloga pisara bila je superiorna. On je bio odgovoran za čitav rukopis, inicijale, ponekad za dekoraciju i izdavanje uputa umetnicima. Područje iluminacije hebrejskih rukopisa nije još dovoljno ispitano i u uporedbi sa rukopisnom umetnošću Vizantije, ili Karolinga, ono može da izgleda siromašno i neuko. Međutim, zaustavljajući se na njegovoj simbolici, upečatljivoj priči boja i oblika, koja se provlači uz tekst, dopire se do suštine srednjovekovnog jevrejskog duhovnog iskustva. AB - For a very long time, the question of the existence of Jewish art in general, and of Jewish figurative art in particular, has been neglected, primarily by virtue of the veto stated in the Second Commandment ((Bible, Exodus 20/4). Still, Mohammed called the Jews as the people of the book, thereby placing a spot on the visual domain. Sigmund Freud also addressed the issue of word-picture relationships. He considers the Second Commandment means, in fact, "the subordination of perception to an abstract idea, the triumph of spirituality over feelings." In Hebrew manuscripts, the role of the scrivener was superior. Hebrew manuscripts have not been sufficiently examined yet and compared to the Byzantine or Carolingian manuscript art, it may look poor and untaught, however, pausing on its symbolism, the striking story of color and form that flows with the text, it reaches the essence of medieval Jewish spiritual experience. PB - Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia] T2 - Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac] T1 - Iluminacija hebrejskih rukopisa T1 - Illumination of Hebrew Manuscripts SP - 52 EP - 74 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_657 ER -
@article{ author = "Rajner, Mirjam", year = "2000", abstract = "Vrlo dugo se pitanje postojanja jevrejske umetnosti uopšte, a naročito jevrejske figurativne umetnosti, zanemarivalo, prvenstveno na osnovu zabrane izrečene u drugoj Zapovesti: "Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom" (Biblija, Izlazak 20/4). Još je Muhamed nazvao Jevreje narodom knjige, i time stavio tačku na područje vizuelnog. Tim pitanjem odnosa reč - slika bavio se i Sigmund Frojd. On smatra da Druga zapovest označava u stvari: "podređivanje percepcije apstraktnoj ideji, trijumf spiritualnosti nad osećanjima“. U hebrejskim rukopisima uloga pisara bila je superiorna. On je bio odgovoran za čitav rukopis, inicijale, ponekad za dekoraciju i izdavanje uputa umetnicima. Područje iluminacije hebrejskih rukopisa nije još dovoljno ispitano i u uporedbi sa rukopisnom umetnošću Vizantije, ili Karolinga, ono može da izgleda siromašno i neuko. Međutim, zaustavljajući se na njegovoj simbolici, upečatljivoj priči boja i oblika, koja se provlači uz tekst, dopire se do suštine srednjovekovnog jevrejskog duhovnog iskustva., For a very long time, the question of the existence of Jewish art in general, and of Jewish figurative art in particular, has been neglected, primarily by virtue of the veto stated in the Second Commandment ((Bible, Exodus 20/4). Still, Mohammed called the Jews as the people of the book, thereby placing a spot on the visual domain. Sigmund Freud also addressed the issue of word-picture relationships. He considers the Second Commandment means, in fact, "the subordination of perception to an abstract idea, the triumph of spirituality over feelings." In Hebrew manuscripts, the role of the scrivener was superior. Hebrew manuscripts have not been sufficiently examined yet and compared to the Byzantine or Carolingian manuscript art, it may look poor and untaught, however, pausing on its symbolism, the striking story of color and form that flows with the text, it reaches the essence of medieval Jewish spiritual experience.", publisher = "Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia]", journal = "Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac]", title = "Iluminacija hebrejskih rukopisa, Illumination of Hebrew Manuscripts", pages = "52-74", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_657" }
Rajner, M.. (2000). Iluminacija hebrejskih rukopisa. in Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac] Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia]., 52-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_657
Rajner M. Iluminacija hebrejskih rukopisa. in Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac]. 2000;:52-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_657 .
Rajner, Mirjam, "Iluminacija hebrejskih rukopisa" in Jevrejski almanah 1971/96 [Jewish Almanac] (2000):52-74, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_657 .